JEDNA specifična navika na društvenim mrežama snažno je povezana sa simptomima anksioznosti, depresije i drugih mentalnih poteškoća, pokazalo je novo istraživanje. Norveški znanstvenici analizirali su pet oblika ponašanja na internetu i otkrili da je jedan od njih najizraženiji pokazatelj problema s mentalnim zdravljem kod adolescenata, piše Newsweek.

Uspoređivanje kao ključni faktor

Studija objavljena 17. listopada u časopisu Child and Adolescent Psychiatry and Mental Health obuhvatila je više od 4000 norveških adolescenata prosječne dobi od 14 godina. Istraživači su pratili njihove navike na društvenim mrežama kroz pet kategorija: doživljavanje neprijateljstva, iskazivanje neprijateljstva, uspoređivanje s drugima, traženje podrške i korištenje mreža za kraćenje vremena.

Pokazalo se da je upravo uspoređivanje s drugima "najsnažniji prediktor" za simptome pet stanja: poremećaja hiperaktivnosti i deficita pažnje (ADHD), poremećaja s prkosnim suprotstavljanjem, općeg anksioznog poremećaja, socijalne anksioznosti i kliničke depresije.

Analiza je utvrdila da uspoređivanje s drugima objašnjava između 20 i 26 posto varijacija u simptomima opće i socijalne anksioznosti te depresije. Kod ADHD-a i poremećaja s prkosnim suprotstavljanjem taj udio iznosi šest do devet posto.

Drugi najjači faktor bilo je doživljavanje neprijateljstva od drugih, koje objašnjava tri do šest posto varijacija kod svih analiziranih stanja. S druge strane, samo korištenje društvenih mreža za kraćenje vremena nije pokazalo neovisnu povezanost sa simptomima bilo kojeg poremećaja.

Odmak od mjerenja "vremena pred ekranom"

Peter Etchells, profesor psihologije i znanstvene komunikacije na Sveučilištu Bath Spa, komentirao je za Newsweek da se ovakva istraživanja odmiču od pojednostavljenih metrika.

"Ovaj rad se uklapa u sve veći broj istraživanja koja nastoje raščlaniti različite načine na koje koristimo društvene mreže i njihove posljedice. Počinjemo se odmicati od pojednostavljenih mjerenja 'vremena pred ekranom', pa čak i od binarne podjele na aktivno i pasivno korištenje", rekao je Etchells.

Objasnio je da je uspoređivanje s drugima jedan od takvih nijansiranih pristupa. Istaknuo je i da znanstvenike sve više zanima kako funkcioniraju različite vrste usporedbi, "primjerice, kako na nas utječe kada gledamo sadržaj koji nas zanima i prikazuje uspješne ljude, za razliku od primjera 'neuspjeha'."

Uzročna veza nije dokazana

Istraživači ipak napominju da studija ima ograničenje. Podaci su prikupljeni u jednom trenutku, bez dugoročnog praćenja sudionika, pa se ne može utvrditi uzročno-posljedična veza. Nije jasno pojavljuju li se simptomi mentalnih poteškoća prije ili nakon specifičnog ponašanja na društvenim mrežama.

"Budući da nemamo dugoročne podatke o razvoju tih dviju pojava, ne možemo reći što dolazi prvo - dovodi li lošije mentalno zdravlje do specifičnog korištenja društvenih mreža ili je obrnuto", pojasnio je Etchells. Iako nalazi ne potvrđuju izravnu uzročnost, on smatra da je dobro vidjeti istraživanja koja idu dublje od pukog mjerenja vremena provedenog na mrežama.

"Dugoročno želimo vidjeti podudarne dokaze - rezultate iz mnogo različitih, kvalitetno provedenih studija koji svi upućuju na isti zaključak", rekao je. Za kraj, Etchells savjetuje korisnicima da promisle o svojim navikama.

"Nije svako vrijeme provedeno na društvenim mrežama jednako. Ako je netko zabrinut zbog svojih navika, korisnije je da analizira kako, kada i zašto koristi mreže i što od toga dobiva, umjesto da samo prati ukupno vrijeme. Ako se nakon korištenja neke platforme ne osjećate bolje, to je jasan znak da nešto treba promijeniti", zaključio je.