OD 30. studenog do 11. prosinca u Parizu se održava Konferencija Ujedinjenih naroda o klimatskim promjenama, COP21. U duhu konferencije, u duhu budućnosti za nas i nove generacije, u duhu fokusiranja na najvažnije teme naše civilizacije i preživljavanje, a u vrijeme naglašenog konzumerizma i priprema za novo, u očekivanju blagdana i nove godine - vrijeme je za početak ili nove korake u mijenjanju razmišljanja, percepcije i stila života. Krajnje je vrijeme za početak uvođenja malih ili velikih promjena za nas, ali svakako velikih za Zemlju, za organizam čiji smo tek djelić. Kao i djeca, u ovom povijesnom trenutku vidimo se kao centar svemira, ali krajnje je vrijeme da odrastemo i preuzmemo odgovornost.

 

Znanstveni skepticizam o utjecaju čovjeka na klimatske promjene nestao je kao i prastaro uvjerenje da je Zemlja ravna ploča. 

 

„Naša klima se mijenja i mi smo glavni uzrok putem naših emisija stakleničkih plinova. Činjenice o klimatskim promjenama su ključne za razumijevanje svijeta oko nas, i donošenje promišljenih odluka o budućnosti“  Znanstveni vodič kroz skepticizam o globalnom zagrijavanju, John Cook

 

(http://www.skepticalscience.com/docs/Guide_Skepticism_Croatian.pdf)

 

Uz klimatske promjene i njihove posljedice kojima svjedočimo već godinama, uz ignoriranje, ali i svjesnost o upornom zagađivanju uništavanju svih prirodnih resursa, konačno  svi znanstveni pokazatelji nedvojbeno dokazuju trendove koji su u naglom porastu od razdoblja industrijalizacije nadalje. Vjerojatno po prvi puta u povijesti znanost dokazuje povezanost djelovanja čovjeka i promjena u okruženju. Stoga su nedvojbene i vrlo optimistične projekcije klimatskog kaosa za idućih 5, 15, 35 godina. Optimistične, jer sve faktore,sinergijske utjecaje i prirodne reakcije nije moguće predvidjeti. Do sada, nismo se susreli s ovakvom situacijom. Jedino što povijesno znamo jest da su civilizacije ili naučile živjeti na održiv način ili su nestale. No sada je u pitanju prostor cijele Zemlje.

 

Cilj pariške konferencije je donijeti sporazum kojim globalno zagrijavanje od trenutnih oko 1°C i posljedično sigurnih 1.5°C neće prijeći i 2°C koje se smatra kritičnim u smislu apokaliptičnih promjena. No već sada se zna da je realno i optimistično za očekivati zagrijavanje od minimalno 2.5°C. Čak i da upravo ovoga trenutka,dok ovo čitate, presiječemo sadašnji način života i krenemo smjerom 100 % obnovljivih izvora energije, cirkularne ekonomije 100 % bez otpada i s 0 % emisije stakleničkih plinova trend zagrijavanja će se kumulativno nastaviti. Već je u ovom trenutku kasno za održanje ravnoteže i zaustavljanje promjena. Stoga ako se pitate da li i kada početi uvoditi promjene znajte da je to vrijeme već prošlo, odnosno da je krajnji trenutak. Da, promjene kreću od svakog pojedinca i da,svojim djelovanjem sada samo možemo umanjiti štetu i eventualno pridonijeti opstanku čovječanstva, umanjiti promjene i prilagoditi se neupitnim promjenama. I sada nema mjesta strahu i kalkulacijama, samo prihvaćanju odgovornosti, promjeni percepcije i instant djelovanju na svim razinama - uz vjeru u optimistične projekcije i scenarije. 

 

Na službenim stranicama Konferencije navode se jednostavne upute za promjene navika u cilju smanjenja emisije stakleničkih plinova:

 

 

 

 

Koristite energetski učinkovite uređaje.

 

Štedne žarulje troše pet puta manje energije i traju osam puta duže!

 

 

Gasite uređaje koji su „na čekanju“ (stand-by mode). 

Računalo u stand-by-u troši 20 do 40 %  energije! Svi uređaji u stand-by-u dodatni su trošak na računu za struju. 

 

Gasite svjetlo pri izlasku iz prostorije.

Nepotrebno upaljeno svjetlo 30 minuta na dan,u godinu dana je 5 dana kontinuirano upaljenog svjetla.

 

 

Budite oprezni s prekomjernim zagrijavanjem doma zimi.

Smanjenje grijanja s 20°C na 19°C smanjuje energetsku potrošnju 7%. 

 

 

Smanjite korištenje interneta na računalu, mobilnom telefonu i tabletu.

Pretraživanje interneta, zbog rada servera, emitira gotovo 10 kg CO2 po korisniku na godinu. 

 

 

Ne trošite nepotrebno vodu.

Resursi vode postali su nedovoljni. Slavina koja kapa troši do 120 litara na dan, a kotlić koji curi i do 1000 litara na dan.

 

 

Počnite voziti bicikl, koristiti javni prijevoz i zajedničku vožnju automobilom.

Putnici podzemnom željeznicom troše oko 14 puta manje energije nego putnici automobilom. Za putovanje primjerice na relaciji Paris – Bordeaux (583 km, za usporedbu cestovna udaljenost Zagreb – Dubrovnik je 599 km), vlakovi zagađuju 12 puta manje nego automobili i 20 puta manje nego avioni.

 

 

Reciklirajte otpad i smanjite potrošnju.

Svake godine, spaljivanjem otpada emitira se količina CO2 kao 2.3 milijuna auta i troše se prirodni resursi koji moraju biti izolirani i obrađeni, također uz emitiranje CO2.

 

Smanjite potrošnju papira.

Deforestacija čini 20% globalne emisije, a i proizvodnja papira troši veliku količinu energije. Birajte papir iz održivih izvora.

 

 

Promijenite navike prehrane.

Poljoprivreda i stočarstvo čini 20 % emisije stakleničkih plinova u Francuskoj. Naš izbor namirnica može reducirati emisiju GHG i naš klimatski otisak konzumiranjem manje proteina životinjskog podrijetla uz konzumiranje više sezonskog voća i povrća.

 

Okrenite se percepciji brige za Zemlju. 

 

Napravite nekoliko malih ili većih koraka presudnih za održanje. I svakako uključite djecu. Educirajte ih, vodite svojim primjerom. Možda su upravo naša djeca ključ promjene i energija koja će novim vizijama pokrenuti starije generacije i promijeniti percepciju društva u cijelosti. Jer presudno je kako razmišljamo. Djela su samo rezultat naših stavova.

 

Kako će u optimističnom scenariju izgledati budućnost? Manje samoodržive zajednice na manjim površinama, zelena radna mjesta na malim udaljenostima, bicikli i prijevozna sredstva na struju i magnete, samoodrživi sustavi proizvodnje energije na obnovljive izvore, žetva vode, jestive biljke na svim javnim i privatnim, unutrašnjim i vanjskim površinama, pretežno vegetarijanska i veganska prehrana svježim lokalno i organski uzgojenim namirnicama,manji i ograničen broj stanovnika, društvena ravnopravnost spolova, demokracija, kooperativnost, potrošnja odgovara potrebama, pravedna raspodjela, razmjena, cirkularna ekonomija, 0 % otpada, usvajanje i prenošenje novih znanja, dijeljenje prostora s drugim živim bićima, sve djelovanje fokusirano na brigu o Zemlji, na vraćanje... ili ne?

 

Što kažu djeca?

 

Pogledajte klimatske promjene u animiranom filmu u 4 minute: