Djeca koja ne jedu meso niža su i mršavija od vršnjaka, otkriva veliko istraživanje
DJECA koja se hrane veganskom i vegetarijanskom prehranom u prosjeku su mršavija i niža od svojih vršnjaka koji jedu meso, pokazalo je dosad najveće istraživanje na tu temu. Znanstvenici iz SAD-a, Italije i Australije analizirali su podatke iz prethodnih studija koje su obuhvatile više od 40.000 djece i adolescenata s različitim prehrambenim navikama.
Prema nalazima, vegani su u prosjeku bili niži za gotovo 4 cm u usporedbi s mladima koji jedu sve. Mladi vegani i vegetarijanci također su imali niži indeks tjelesne mase (ITM), mjeru tjelesne masti u odnosu na visinu, što kod nižih vrijednosti može ukazivati na pothranjenost.
Rizici i prednosti biljne prehrane
Biljnoj prehrani često nedostaju esencijalni nutrijenti poput kalcija, željeza, vitamina B12, joda i selena, a djeca imaju povećane prehrambene potrebe tijekom razdoblja brzog rasta i razvoja. Znanstvenici ističu da prehrana bez mesa može biti zdrava i dobra za planet, ali samo pod uvjetom da se uzimaju dodaci prehrani.
"Dobro planirane vegetarijanske i veganske dijete nutritivno su adekvatne i korisne za odrasle", rekao je autor studije dr. Wolfgang Marx sa Sveučilišta Deakin u Australiji. "Ali daleko je manje jasnoće o njihovoj prikladnosti za djecu, što dovodi do nedosljednih ili čak proturječnih savjeta za roditelje."
Iako veganska i vegetarijanska prehrana mogu podržati zdrav rast, nose rizik od nedostataka ako se ključni nutrijenti ne unose putem suplemenata. "Naši nalazi sugeriraju da je uravnotežen pristup ključan, pri čemu obitelji trebaju posvetiti posebnu pažnju određenim nutrijentima - posebno vitaminu B12, kalciju, jodu, željezu i cinku - kako bi osigurale da njihova djeca dobiju sve što im je potrebno za napredovanje", poručuju znanstvenici.
Detaljni rezultati istraživanja
Za svoju studiju, objavljenu u časopisu Critical Reviews in Food Science and Nutrition, istraživači su ispitali podatke iz 59 studija provedenih u 18 zemalja, koje su obuhvatile 48.000 djece i adolescenata. Uspoređeno je 7.280 vegetarijanaca, 1.289 vegana i 40.059 svejeda. Rezultati su pokazali da su vegetarijanci u prosjeku bili 0.69 kg lakši i 1.19 cm niži od svejeda, dok su vegani bili 1.17 kg lakši i čak 3.64 cm niži.
U usporedbi sa svejedima, vegetarijanci su imali nižu masnu masu, manji sadržaj minerala u kostima i niži ITM. Vegani su također zabilježili niži rast i niži ITM. "Obje su skupine imale značajno niži ITM, odražavajući vitkiji profil rasta, što je u skladu s prethodnim nalazima", navodi tim.
Kardiovaskularno zdravlje i unos nutrijenata
Unatoč razlikama u rastu, biljna prehrana pokazala je i neke prednosti. Djeca vegani i vegetarijanci imala su bolje kardiovaskularno zdravlje, s nižim razinama ukupnog i LDL kolesterola, poznatog kao 'loš' kolesterol. Analiza je također pokazala da su vegetarijanska djeca unosila više vlakana, željeza, folata, vitamina C i magnezija, ali manje energije, proteina, masti, vitamina B12 i cinka. "Vegani su pokazali slične obrasce, s posebno niskim unosom kalcija", ističu znanstvenici.
Zbog toga istraživači potiču roditelje na 'informirani pristup' te im savjetuju da istraže dostupne dodatke prehrani i potraže podršku stručnjaka. "Naša analiza trenutnih dokaza sugerira da dobro planirane i odgovarajuće dopunjene vegetarijanske i veganske dijete mogu zadovoljiti prehrambene potrebe i podržati zdrav rast kod djece", zaključila je koautorica studije, profesorica Monica Dinu sa Sveučilišta u Firenci.
Prehrana i utjecaj na planet
Popularnost vegetarijanske prehrane porasla je u posljednjem desetljeću zbog etičkih, ekoloških i zdravstvenih razloga. Ipak, ona predstavlja i prehrambene izazove koji zahtijevaju pažljivo planiranje.
S druge strane, prehrana bogata mesom ne ugrožava samo zdravlje pojedinca, povezujući se s povećanim rizikom od srčanih bolesti i raka debelog crijeva, već i zdravlje planeta. Stočarstvo velikih razmjera uništava staništa i stvara stakleničke plinove, pridonoseći globalnom zatopljenju. Klimatski znanstvenici stoga redovito sugeriraju zamjenu mesa biljnim opcijama kako bi se smanjio negativan utjecaj na okoliš.