CHRISTOPHER Malin iz New Yorka godinama je pazio na zdravlje i redovito obavljao osnovne preglede, poput mjerenja tlaka i kontrole kolesterola i šećera u krvi. Znao je da ima veći rizik za srčane bolesti: tlak mu je bio povišen unatoč terapiji, a srčane bolesti bile su prisutne i u obitelji.

Ipak, mislio je da drži sve pod kontrolom. No početkom 2023., na pregledu kod liječnika, spomenuo je novu tegobu: tupu, povremenu bol u lijevom ramenu i ruci tijekom vježbanja. Ubrzo je obavio EKG i test opterećenja uz dodatno snimanje srca. Kardiolog dr. Jeffrey Kuvin pregledao je njegove nalaze, simptome i rizične čimbenike te brzo odlučio da treba napraviti koronarnu angiografiju, piše Newsweek.

Otkriveno gotovo potpuno začepljenje

Nalaz je jasno pokazao ozbiljan problem: Malin je imao 99 posto začepljenja lijeve prednje silazne arterije, jedne od važnijih arterija koje opskrbljuju srce krvlju. Začepljenje te arterije može biti posebno opasno i dovesti do teškog srčanog udara.

Liječnici su odmah ugradili stent kako bi arteriju držali otvorenom. Samo šest sati poslije Malin je otišao kući zahvalan i spreman pridržavati se terapije i savjeta o načinu života. "Imam snimke srca koje jasno pokazuju stanje prije i poslije", rekao je Malin. "Zastrašujuće je koliko sam bio blizu tragedije."

Dr. Kuvin kaže da je Malin tako izbjegao velik, možda i smrtonosan srčani udar. Po njemu, ovaj slučaj pokazuje koliko je važno na vrijeme odabrati odgovarajuću pretragu.

Razgovor s liječnikom je najvažniji

Kad je riječ o provjeri srca, ne postoji jedno rješenje za sve. Najvažnije je otvoreno razgovarati s liječnikom o tegobama, navikama i obiteljskoj povijesti bolesti. Tek na temelju toga liječnik može procijeniti koje pretrage imaju smisla.

Pretrage koje mogu pomoći

Magnetska rezonancija srca

Ova pretraga daje detaljnu sliku srca i stanja srčanog mišića. Može pokazati veličinu srca, koliko dobro pumpa krv, postoje li oštećenja nakon srčanog udara te kako rade zalisci.

Rendgen prsnog koša

Često je jedna od prvih pretraga, osobito kod boli u prsima i nedostatka zraka. Može pokazati veličinu srca i odnos srca i pluća.

Koronarna angiografija

Radi se kad simptomi upućuju na srčanu bolest ili kad su druge pretrage sumnjive. Kroz arteriju u ruci ili preponi uvodi se tanka cjevčica, a zatim kontrast kako bi se vidjele srčane krvne žile. Ova pretraga može pokazati suženja ili začepljenja, a ponekad se odmah ugradi i stent.

CT snimanje kalcija u srčanim arterijama

Ova pretraga pokazuje ima li u arterijama naslaga koje povećavaju rizik od srčanog udara. Može pomoći u odluci trebaju li osobi lijekovi ili promjene životnih navika. Nije namijenjena ljudima koji već imaju jasne srčane simptome.

CT koronarna angiografija

Koristi se kad postoje simptomi ili sumnjivi nalazi drugih pretraga. Nakon davanja kontrasta snimaju se arterije srca, pa se može vidjeti ima li suženja, naslaga i mjesta koja traže liječenje.

Ultrazvuk srca

Radi se kod nedostatka zraka, nelagode u prsima, preskakanja srca, nakon srčanog udara ili kod sumnje na zatajenje srca. Pokazuje kako rade srčani mišić i zalisci.

EKG

To je česta početna pretraga kod boli u prsima, nedostatka zraka, vrtoglavice ili nepravilnog rada srca. Pokazuje električnu aktivnost srca i može otkriti poremećaje ritma ili znakove ranijeg srčanog udara.

Kada otići kardiologu?

Pregled kod kardiologa može biti vrlo važan, osobito ako imate:

• nedostatak zraka
• nelagodu ili bol u prsima koja se širi u ruku, vrat, čeljust ili leđa
• preskakanje ili ubrzan rad srca
• visok tlak ili kolesterol koji se teško drže pod kontrolom
• vrtoglavicu ili nesvjesticu
• dijabetes ili predijabetes
• srčane bolesti u obitelji
• povijest pušenja ili pretilosti
• već dijagnosticirane bolesti srca i krvnih žila
• neka druga stanja koja povećavaju rizik, poput određenih upalnih bolesti ili liječenja raka