JEDNOSTAVNA krvna pretraga mogla bi pomoći u predviđanju tko će vjerojatno dulje živjeti, otkriva novo istraživanje. Studija, koju je vodio Duke Health u suradnji sa Sveučilištem u Minnesoti, utvrdila je da male molekule RNA, poznate kao piRNA, mogu precizno predvidjeti hoće li starije osobe živjeti još najmanje dvije godine. Kako ljudi stare, sve je teže odrediti pred kime su godine dobrog zdravlja, a tko bi mogao biti pod većim rizikom od ozbiljnog pogoršanja zdravlja, piše Newsweek.

Novi alat za predviđanje rizika

Znanstvenici navode da njihov rad, objavljen u časopisu Aging Cell, ukazuje na potencijalni novi alat: minimalno invazivnu krvnu pretragu koja bi mogla ranije identificirati kratkoročni rizik preživljavanja i pomoći u usmjeravanju intervencija za promicanje zdravog starenja.

"Kombinacija svega nekoliko molekula piRNA pokazala se kao najsnažniji pokazatelj dvogodišnjeg preživljenja kod starijih osoba - jači od dobi, životnih navika ili bilo kojeg drugog zdravstvenog mjerila koje smo proučavali", izjavila je autorica rada i profesorica na Sveučilištu Duke Virginia Byers Kraus. "Najviše nas je iznenadilo što je tako snažan signal proizašao iz obične krvne pretrage."

Uloga malih molekula RNA

PiRNA su male molekule RNA otprije poznate po svojoj ulozi u regulaciji razvoja, regeneracije i imunološke funkcije. U ovoj studiji, istraživački tim mjerio je razine piRNA u uzorcima krvi osoba starijih od 71 godine te su otkrili da su niže razine određenih piRNA snažno povezane s duljim životom.

Kako bi došli do svojih zaključaka, znanstvenici su koristili napredne tehnike uzročne umjetne inteligencije i strojnog učenja za analizu 187 kliničkih čimbenika i 828 različitih malih molekula RNA u više od 1200 uzoraka krvi. Uzorci su potjecali iz velike kohorte iz Sjeverne Karoline, uspostavljene u ranijoj studiji koju je vodio Duke, a ishodi preživljenja potvrđeni su putem nacionalnih podataka o mortalitetu.

Točnost od 86 posto

Statističko modeliranje otkrilo je da skupina od samo šest piRNA može predvidjeti dvogodišnje preživljenje s točnošću do 86 posto. Ovi nalazi su zatim potvrđeni u drugoj, neovisnoj skupini starijih osoba.

Sudionici koji su živjeli dulje dosljedno su pokazivali niže razine specifičnih piRNA, što ponavlja obrasce prethodno uočene kod jednostavnijih organizama, gdje je smanjenje ovih molekula povezano s duljim životnim vijekom. Prema Kraus, to sugerira da piRNA molekule mogu imati izravnu ulogu u dugovječnosti.

"Jako malo znamo o piRNA molekulama u krvi, no ono što vidimo jest da su niže razine nekih od njih bolje", rekla je Kraus. "Kada su te molekule prisutne u većim količinama, to može biti znak da nešto u tijelu nije u redu."

Bolji pokazatelj od kolesterola ili dobi

Istraživači su također usporedili piRNA s poznatijim zdravstvenim pokazateljima. U predviđanju kratkoročnog preživljenja, piRNA su nadmašile dob, razinu kolesterola, tjelesnu aktivnost i više od 180 drugih kliničkih mjera. Iako su čimbenici životnog stila postali utjecajniji za dugoročnije preživljenje, piRNA su i dalje pružale važan uvid u temeljnu biologiju.

Buduća istraživanja

Tim u budućnosti planira istražiti mogu li promjene životnog stila, lijekovi ili nove klase lijekova – poput terapija temeljenih na GLP-1 – promijeniti razine piRNA. Cilj im je također usporediti razine piRNA u krvi s onima u tjelesnim tkivima kako bi bolje razumjeli kako te molekule funkcioniraju.

"Te male molekule RNA su poput mikromenadžera u tijelu", rekla je Kraus. "Tek počinjemo shvaćati koliko su moćne. Ovo istraživanje upućuje na to da bismo mogli identificirati kratkoročni rizik preživljenja pomoću praktične i minimalno invazivne krvne pretrage, s konačnim ciljem poboljšanja zdravlja tijekom starenja."