METAANALIZA koja je obuhvatila gotovo 12.000 odraslih pokazala je da je rizik od moždanog udara znatno veći u jutarnjim satima. Prema rezultatima istraživanja, između 6 i 12 sati rizik je bio 79 posto veći nego tijekom preostalih 18 sati dana. Povećanje je zabilježeno kod ishemijskih i hemoragijskih moždanih udara, ali i kod prolaznih ishemijskih napada (TIA), čiji simptomi obično nestaju unutar nekoliko minuta ili sati, piše Washington Post.

Sličan obrazac uočen je i kod srčanih udara. Jedna analiza pokazala je da je njihov rizik oko 40 posto veći između 6 sati ujutro i podneva. Razlog se dijelom krije u promjenama koje se u tijelu događaju tijekom buđenja.

Tijekom noći krvni tlak obično pada, a pred jutro ponovno raste. Istodobno se smanjuje razina melatonina, hormona koji regulira san, dok raste razina kortizola, hormona povezanog s reakcijom na stres. Krvni tlak dodatno raste nakon buđenja i ustajanja.

Jutarnje promjene ne odnose se samo na tlak. Mijenja se i aktivnost trombocita, krvnih pločica koje sudjeluju u zgrušavanju krvi, a povećava se i aktivnost određenih mehanizama koji usporavaju razgradnju krvnih ugrušaka. Sve to može pridonijeti većem riziku od kardiovaskularnih događaja u tom dijelu dana.

Simptomi koje ne treba zanemariti

Moždani udar nastaje zbog začepljenja krvne žile u mozgu ili njezina puknuća i krvarenja. U oba slučaja posljedice mogu biti teške jer moždane stanice vrlo brzo počinju propadati.

Najpoznatiji simptomi su iznenadna slabost ili utrnulost jedne strane tijela, spušten kut usana, otežan ili nerazgovijetan govor te poteškoće s razumijevanjem. Međutim, moždani udar može se očitovati i naglim gubitkom vida, dvoslikama, vrtoglavicom ili problemima s ravnotežom i hodanjem.

Važno je prepoznati da se simptomi mogu pojaviti iznenada i da ne moraju biti jednaki kod svih pacijenata. Ne treba čekati da prođu niti ih pripisivati umoru ili lošem snu.

Ako se pojavi bilo koji od ovih znakova, odmah nazovite hitnu medicinsku službu na 194 ili 112. Zabilježite kada su se simptomi pojavili, odnosno kada je osoba posljednji put bila bez njih. To je važan podatak za odabir liječenja.

Liječenje ovisi o vremenu i nalazima

Kod sumnje na moždani udar liječnici hitno snimaju mozak, najčešće CT-om, kako bi utvrdili je li riječ o začepljenju krvne žile ili krvarenju. Ovisno o nalazima, odabire se odgovarajuće liječenje.

Kod ishemijskog moždanog udara, koji nastaje zbog ugruška, jedna od mogućnosti je tromboliza, odnosno primjena lijeka koji razgrađuje ugrušak. Takva se terapija u pravilu primjenjuje unutar četiri i pol sata od početka simptoma, a kod odabranih pacijenata moguća je i kasnije, ako snimanje pokaže da bi liječenje moglo biti korisno.

Druga mogućnost je mehanička trombektomija, zahvat kojim liječnici posebnim kateterom uklanjaju ugrušak iz krvne žile. U odgovarajućih pacijenata može se provesti i do 24 sata od posljednjeg trenutka kada su bili bez simptoma.

To je posebno važno za osobe koje se probude sa simptomima moždanog udara jer često ne znaju kada je točno nastao. Zato liječnicima treba reći kada je osoba posljednji put bila dobro, primjerice prije odlaska na spavanje.

Nakon moždanog udara pacijentima se, ovisno o uzroku i drugim čimbenicima rizika, propisuju lijekovi za sprečavanje novog udara, regulaciju krvnog tlaka i snižavanje kolesterola. Izbor terapije razlikuje se od pacijenta do pacijenta.

Kako smanjiti rizik?

Visoki krvni tlak jedan je od najvažnijih čimbenika rizika za moždani i srčani udar. Zato je važno redovito ga kontrolirati i pridržavati se propisane terapije.

Postavlja se pitanje je li lijekove za tlak bolje uzimati ujutro ili navečer. Dva velika istraživanja, britansko TIME i kanadsko BedMed, pokazala su da uzimanje lijekova prije spavanja nije smanjilo rizik od srčanih i moždanih udara u usporedbi s jutarnjim uzimanjem.

U kanadskom istraživanju zabilježeno je i da su sudionici koji su lijekove uzimali navečer bili manje dosljedni u pridržavanju tog rasporeda. Diuretici, odnosno lijekovi koji potiču izlučivanje mokraće, nekima su remetili san zbog češćih odlazaka na toalet.

Zato je najvažnije lijekove uzimati redovito, u skladu s uputama liječnika. Vrijeme uzimanja ne treba samostalno mijenjati, nego se o tome posavjetovati s liječnikom. Korisno je i redovito mjeriti krvni tlak kod kuće, uključujući jutarnje vrijednosti. Tako se dobiva bolji uvid u njegove promjene tijekom dana nego povremenim mjerenjem u ordinaciji.