PRIJELOM kuka težak je zdravstveni problem koji stručnjaci smatraju jednim od najozbiljnijih medicinskih događaja kod starijih osoba jer može dovesti do invaliditeta, gubitka samostalnosti i povećane smrtnosti. Studija iz 2025. objavljena u časopisu Journal of Orthopaedic Reports navodi da neliječeni prijelom kuka ima stopu smrtnosti od čak 70 posto. Iako su za prevenciju ključni koraci poput unosa kalcija i opreza pri kretanju, novija istraživanja ukazuju na neočekivani faktor rizika koji se često zanemaruje: snagu stiska ruke, piše Parade.

Longitudinalna studija objavljena 2024. godine u časopisu Orthopaedic Surgery otkrila je "značajnu obrnutu povezanost između snage stiska ruke i rizika od prijeloma kuka i padova kod muškaraca i žena", osobito starijih od 45 godina. Istraživači smatraju da procjena snage stiska može pomoći u predviđanju rizika, zbog čega bi neke osobe trebale biti posebno oprezne.

Povezanost snage stiska i rizika od prijeloma

Više od 95 posto prijeloma kuka uzrokovano je padovima, koji se mogu dogoditi iz mnogo razloga. "Smanjena snaga mišića trupa, slabija stabilnost pri hodu i lošija ravnoteža, uz smanjenu gustoću kostiju, dovode do većeg rizika od padova i prijeloma", objašnjava dr. Ryan Odgers, ortopedski kirurg u OrthoArizoni.

Tu na scenu stupa snaga stiska. "Ako vam je stisak ruke slab, to može biti pokazatelj opće mišićne slabosti i manje tjelesne otpornosti", kaže dr. Pamela Mehta, certificirana ortopedska kirurginja i osnivačica klinike Resilience Orthopedics. "To podrazumijeva lošiju ravnotežu i veći rizik od padova, koji su glavni uzrok prijeloma kuka."

Ipak, važno je naglasiti da korelacija ne znači i uzročnost. "Slabiji stisak ne uzrokuje pad sam po sebi, već samo ukazuje na postotno povećan rizik", pojašnjava dr. Odgers. "Ne radi se o sigurnoj prognozi, već o jednostavnom testu koji služi kao pokazatelj opće snage mišića."

S time se slaže i dr. Mehta. "Samo poboljšanje snage stiska nije isto što i smanjenje rizika od prijeloma kuka", kaže ona. "Izolirano vježbanje snage stiska neće smanjiti rizik od prijeloma."

Savjeti za smanjenje rizika

Budući da snaga stiska nije jedini faktor, postavlja se pitanje što se još može učiniti. Prema dr. Mehti, "prevencija prijeloma kuka za većinu se ljudi svodi na snagu i stabilnost."

Kao ključne mjere za prevenciju padova i prijeloma, ortopedski kirurzi ističu uravnotežene vježbe otpora za cijelo tijelo, vježbe snage s opterećenjem za donji dio tijela poput čučnjeva i iskoraka, te trening hoda i ravnoteže. Također je važno ukloniti prepreke u domu, kao što su neravni podovi, tepisi o koje se može spotaknuti i loša rasvjeta, te koristiti pomagala poput štapova i hodalica ako su preporučena. Uz to, savjetuje se nošenje stabilne obuće te osiguravanje dovoljnog unosa kalcija, vitamina D i proteina.

"Ako ti elementi nisu zadovoljeni, ograničavate korist koju možete dobiti od vježbanja, čak i ako u teretani sve radite kako treba", dodaje dr. Mehta.

Što se tiče vježbi za jačanje stiska, dr. Odgers upozorava pacijente da ne pretjeruju s korištenjem sprava za jačanje. "ruke se dovoljno aktiviraju hvatanjem utega i potiskivanjem na spravama dok radimo na drugim mišićnim skupinama. Vrlo je lako pretjerati s korištenjem sprava za jačanje stiska izvan teretane, što može dovesti do drugih problema poput upale tetiva ili pogoršanja artritisa u rukama", kaže on.

Dr. Mehta potiče vježbe koje istovremeno jačaju stisak i druge mišićne skupine. Posebno hvali takozvani "farmerov hod", jer gradi snagu stiska, trupa i ravnotežu. Druge opcije koje spominje su mrtvo vješanje, ako ramena to dopuštaju, ili jednostavno stiskanje teniske loptice nekoliko minuta dnevno, uz napomenu da takve vježbe ne pružaju cjelovite koristi kao trening cijelog tijela.

"Šira slika je da vaše tijelo funkcionira kao cjelina", zaključuje dr. Mehta. "Snaga stiska, snaga kukova i ravnoteža međusobno su povezani. Viđam pacijente u šezdesetim i sedamdesetim godinama koji postižu značajan napredak kada su ustrajni u vježbanju."