Foto: Hina

KREDITI u švicarskim francima, za koje je čak i Franjo Luković, bivši direktor Zagrebačke banke, u jednom intervjuu iz 2011. godine rekao da ih je Hrvatska narodna banka trebala zabraniti, stotine tisuća ljudi odveli su u dugove iz kojih, ako Vlada i HNB ne poduzmu konkretne mjere, neće izaći nikada.

Kredit je, prema definiciji, novčani dužničko-vjerovnički odnos u kojem vjerovnik kredita, odnosno banka, ustupa pravo korištenja određenog iznosa novčanih sredstava dužniku, na ugovoreno vrijeme i uz ugovorenu kamatu.

Banke kao kladionice

No, hrvatske banke, uz još neke u zemljama u okruženju, uz kredit su dužnicima "poklonile" još nešto: kockanje na deviznom tržištu.

Iako je predviđanje kretanja tečaja zahtjevno i za profesionalce, pa je čak i HNB predvidio da bi tečaj eventualno mogao rasti 10-15 posto, dopustili su da se takvi krediti nađu na tržištu i da ih službenici banaka "uvaljuju" klijentima - običnim ljudima, uz marketinšku kampanju po medijima. Ljudima koji su došli po kredit, a ne po špekulativni financijski proizvod, čiji ishod nije u stanju prognozirati niti HNB.

Svakom dužniku je jasno da uzimanje kredita uključuje neke uobičajene rizike za urednu otplatu, poput gubitka posla, smanjenja zarade i sl.

No, ugrađivanje valutnog rizika visoke razine u tako jednostavan proizvod poput kredita, koji je namijenjen "običnim" klijentima, nikada se nije smio naći na tržištu, što je sada vjerojatno jasno i samim bankarima.

Niste pazili što potpisujete, HNB nije pazio što banke potpisuju

Valutna klauzula na euro za klijente nije toliko rizična, jer je tečaj euro-kuna stabilan već 20 godina i taj tečaj kontrolira HNB, ali vezanje kredita na švicarski franak, ili bilo koju drugu valutu, na čiji tečaj u odnosu na kunu HNB nema nikakav utjecaj - sada je svima jasno - nije trebalo dozvoliti.

HNB se sada, nakon što su se tisuće građana naše u bezizlaznoj situaciji, sjetio propisati informacije koje banke moraju dati klijentima prije nego što im prodaju neki od svojih proizvoda.

Apsurd: Klijenti brokerskih kuća zaštićeniji od klijenata banaka

Poseban apsurd je da su u Hrvatskoj klijenti investicijskih društava, odnosno brokerskih kuća, koji žele trgovati dionicama, zaštićeniji od klijenata banaka.

Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga pravilnikom je propisala razvrstavanje klijenata brokerskih kuća na "male" i "profesionalne" ulagače, s obzirom na njihovo znanje, iskustvo, financijsku situaciju i ulagačke ciljeve.

Njime su mali ulagači posebno zaštićeni i pružaju im se detaljne informacije o potencijalnim rizicima, jer se pretpostavlja da, iako žele trgovati na financijskim tržištima, nemaju dovoljno predznanja, pa su im potrebne detaljne informacije i upozorenja.

Sa druge strane, HNB je klijente banaka prepustio "tržištu".

Posudite 550 tisuća, plaćate 9 godina, sada ste dužni 750 tisuća

Zbog klađenja na kretanje valuta, u koje su banke gurnule klijente koji, kako kažu, nisu pazili što potpisuju (dok istovremeno HNB nije pazila što banke puštaju na tržište) dužnici su danas, čak i oni koji su uredno plaćali kredit, u većem dugu nego na početku.

Prema simulaciji prikazanoj na tablici može se vidjeti kako kretanje tečaja utječe na obveze dužnika.

Za kredit podignut 2006. godine, na rok od 30 godina, u iznosu od 120 tisuća franaka, banka je tada klijentu isplatila 550 tisuća kuna. Nakon 9 godina, uz uredno plaćanje kredita, trenutna glavnica iznosi 100 tisuća švicarskih franaka, a po novom tečaju, dug je 750 tisuća kuna.

Rata kredita prema tečaju franka od 7,5 koliko trenutno iznosi, porasla je na 4,125 kuna, dok je prije posljednjeg skoka švicarskog franka iznosila 3,500 kuna.

Izračun također pokazuje da smanjenje kamate ne bi pomoglo dužnicima, jer u slučaju da se kamata smanji za 1,23 postotna boda, sa 3,23%, na 2%, rata bi i dalje bila veća u odnosu na onu prije promjene tečaja, te bi iznosila 3,638 kuna.