Ilustracija: Hina

VODSTVO Bunjevačkoga nacionalnoga vijeća (BNV), koje zastupa dio Bunjevaca u Vojvodini koji niječu svoju hrvatsku pripadnost, potvrdili su da su udžbenici za bunjevački govor, koje im je donirao predsjednik Srbije, tiskani na ćirilici uz njihovu suglasnost, prenijeli su u srijedu vojvođanski mediji.

Predsjednica BNV-a Suzana Kujundžić Ostojić rekla je za Radioteleviziju Vojvodine (RTV) da će djeca predmet "Bunjevački govor s elementima nacionalne kulture" izučavati uz uporabu ćiriličnog pisma u prvom i polovici drugoga razreda.

"Udžbenike smo s velikom mukom, trudom i zalaganjem sedam godina pripremali"

"Naša djeca pohađaju nastavu na srpskom jeziku i ne znaju latinicu. Onoga trenutka kada je počnu učiti (u drugom razredu) prijeći će na gradivo koje u udžbenicima napisano na latinici", navela je predsjednica BNV-a, objašnjavajući kako je bunjevački govor izborni, a ne obvezni predmet.

"Netko je jednu divnu ljudsku gestu predsjednika države htio izvrnuti u nešto sasvim drugo i zbog toga mi je jako žao. Za nas kao zajednicu od iznimne je važnosti što smo poslije sto godina dobili udžbenike na našoj ikavici, našem jeziku. Udžbenike smo s velikom mukom, trudom i zalaganjem sedam godina pripremali. Netko je prepoznao da mi kao nacionalno vijeće nemamo novca za njihovo tiskanje i zato je pomogao", izjavila je Suzana Kujundžić Ostojić.

Vodstvo hrvatske manjine prosvjedovalo je prethodnih dana što je srbijanski predsjednik Tomislav Nikolić donirao udžbenike zajednici Bunjevaca nehrvata, i to tiskanih na ćirilici, ukazujući kako je ta vrsta potpore učenicima nastave na hrvatskom jeziku uskraćena.

Predsjednik Hrvatskog nacionalnoga vijeća (HNV) Slaven Bačić izjavio je da je hrvatskoj zajednici u Vojvodini trebalo više od desetljeća da dobije prve udžbenike na hrvatskom jeziku, što po njegovim riječima potvrđuje postojanje dvostrukih standarda vlasti prema manjinskim zajednicama.

Žigmanov: Jačaju aktivnosti glede podjela na štetu Hrvata

"Predsjednik Nikolić je u susretu s predstavnicima naše zajednice u siječnju ove godine odgovorio kako ne može pomoći tiskanje udžbenika na hrvatskom jer je tadašnji ministar financija 'zatvorio sve slavine' proračuna Srbije", naveo Bačić.

Jedan od čelnika vojvođanskih Hrvata Tomislav Žigmanov je ocijenio kako to pokazuje da država Srbija njeguje afirmativni, djelatni i izdašno financijski odnos prema Bunjevcima nehrvatima, a s druge strane diskriminira i onemogućava ostvarivanja prava Hrvata.

"Zaokreta prema bunjevačkom pitanju u Srbiji nema! Štoviše, jačaju aktivnosti glede podjela na štetu Hrvata", zaključio je on.

U Vojvodini, uglavnom na sjeveru Bačke, živi skupina od oko 16.000 Bunjevaca koji niječu svoju pripadnost hrvatskom narodu. Ostali, većina Bunjevaca, deklariraju se kao Hrvati bunjevačkoga roda, odnosno kao bunjevački Hrvati ili Hrvati-Bunjevci.

Linta: Učinci Milanovićeve borbe za ravnopravnost pisama u Hrvatskoj "porazni"

Miodrag Linta, predsjednik Koalicije izbjegličkih udruga u Srbiji, rekao je da je iznenađen komentarima koje je Zoran Milanović uputio predsjedniku Srbije, Tomislavu Nikoliću.

"Hrvatski premijer ignorira činjenicu da su Bunjevci priznata nacionalna manjina u Srbiji kojoj se jamči ravnopravnost pred zakonom i jednaka zakonska zaštita, kao i to da je Bunjevačko nacionalno vijeće prihvatilo sporne udžbenike", istaknuo je Linta, prenosi Beta.

Predsjednik Koalicije izbjegličkih udruga u Srbiji dodao je i kako Milanović nije istaknuo da su rezultati njegove borbe za ravnopravnost pisama u Hrvatskoj "porazni".

"Nažalost, vlada Zorana Milanovića nije uvela dvojezičnost u većini lokalnih samouprava u kojima Srbi čine više od jedne trećine stanovništva", zaključio je Linta.