Foto: Hina

MINISTAR financija Slavko Linić izjavio je danas da je Vlada ocijenila kako je bitno prihvatiti preporuke Europske komisije o smanjenju deficita u ovoj godini za 2,3 posto BDP-a te najavio da će na sutrašnjoj sjednici Vlade biti predstavljene mjere smanjenja deficita za dodatnih 0,4 posto BDP-a.

To znači prilagodbu za oko 1,3 milijarde kuna, od čega bi se, kako se neslužbeno doznaje, oko 700 milijuna kuna našlo na prihodima, prije svega dizanjem trošarina na naftne derivate i uvođenjem naknade za mobilnu telefoniju, dok bi se oko 600 milijuna kuna na rashodnoj strani našlo ponajprije smanjenjem subvencija te nekih investicija, naročito u cestogradnju.

"Sve je dogovoreno i danas su u tijeku zadnje rasprave. Tijekom sutrašnjeg dana ćete čuti prijedlog Vlade", rekao je Linić u razgovoru s novinarima nakon okruglog stola o predstečajnim nagodbama. "Vlada ocjenjuje da je bitno prihvatiti preporuke Europske komisije i Vijeća da naše smanjenje ovogodišnjeg deficita bude za 2,3 posto BDP-a kroz strukturne promjene", rekao je Linić.

U suprotnom Hrvatska bi, dodaje, ušla među europske zemalja koje moraju provoditi određene posebne mjere EK. "U ovom trenutku to još nismo, želimo sami o tome odlučivati. Prilagodba od 1,9 posto je bila prvi dio, proveden kroz rebalans, sutra će Vlada donijeti i daljnjih 0,4 posto, što znači da će preporuke od 2,3 posto biti ispoštovane", rekao je Linić.

Najavljuje da će se to odraziti u dva bitna dokumenta - programu reformi Vlade RH, koji će Komisiji biti poslan do kraja travnja, te planu konvergencije koji financijski pokriva reforme. Te će se mjere odraziti i na projekcije gospodarskog rasta u ovoj godini.

Loše prognoze MMF-a

Zahtjevi za smanjenje prekomjernog deficita utječu i na korekcije prognoza rasta hrvatskog gospodarstva, kazao je Linić komentirajući jučerašnje prognoze MMF-a prema kojima će hrvatski BDP ove godine pasti za 0,6 posto, dok je MMF ranije prognozirao rast za 1,5 posto. U idućoj pak godini predviđaju oporavak uz stopu rasta od 0,4 posto.

"Preporuke EK da 2014. deficit smanjimo za 2,3 posto BDP-a znači da smanjujemo projekcije bilo kakvog stabiliziranja osobne i državne potrošnje, što pojačava negativan utjecaj na gospodarski rast. Tako je i samo Ministarstvo financija svoje projekcije već svelo na nulu i to držimo optimističnim jer je evidentno da kad u ovoj godini morate umanjiti sredstva koja su mogla poslužiti za povećanje potrošnje u Hrvatskoj da će to imati negativan učinak", rekao je Linić.

"Jedino što očekujemo da se pozitivno može dogoditi je rast investicija i eventualno pozitivna kretanja u izvozu, jer domaća potrošnja, zbog procesa štednje i smanjenja deficita neće rasti", dodao je.

Režu se plaće u javnim tvrtkama

No, Europa još uvijek nije u potpunosti zadovoljna, zbog čega će do ljeta uslijediti novi rebalans, a već na sutrašnjoj sjednici Vlade nove mjere smanjenja deficita za dodatnih 0,4 posto BDP-a. Među njima i smanjenje menadžerskih plaća za 6 posto u 27 poduzeća. "I oni moraju podnijeti dio tereta", kaže Linić.

Neizravno je potvrdio da su među dodatnim mjerama štednje i rezanja plaća zaposlenika i poslovodstava javnih poduzeća.

"Željeli smo da se problem prekomjernog deficita i krize ne odnosi samo na djelatnike u javnim i državnim službama, već da to prenesemo i na ona trgovačka društva koja imaju monopolni položaj, dakle posebni status. Odnosi se to na plaće menadžmenta, ali i na trošenje, na plaće i na kolektivne ugovore - sve će se to u dobrom djelu u narednim godinama prilagoditi", izjavio je Linić.

Takvo smanjenje povećalo bi efikasnost javnih poduzeća, koja bi tada mogla ulagati vlastita sredstva u investicije, a ne samo kredite.

"Ne zaboravimo da preporuke EK ne pokazuju samo koliko imamo veliki deficit. Oni u jednoj vrlo žestokoj rečenici kažu i da imamo neefikasne i vrlo loše organizirane javne tvrtke. Upravljanje je toliko loše da nema investicija i da se neracionalno troši novac. To je isto poruka Vladi da se nešto treba u tom dijelu učiniti. Moramo shvatiti da se kolektivni ugovori moraju prilagoditi tome", rekao je Linić.

Grčić: Menadžeri javnih tvrtki ne mogu imati veće plaće od ministara

Potpredsjednik Vlade i ministar regionalnog razvoja i fondova EU-a Branko Grčić rekao je danas u Novskoj da se menadžeri u javnim tvrtkama - ako se plaće ministra i drugih dužnosnika smanjuju za šest posto - tome moraju prilagoditi.

Na pitanje novinara li je točna informacija da se menadžerima u javnim tvrtkama smanjuju plaće, potpredsjednik Vlade Branko Grčić je odgovorio: "Što se tiče menadžera u javnim tvrtkama, njihove plaće su regulirane odlukom da ne mogu biti veće od plaća ministara, a ako plaće ministara i drugih dužnosnika idu šest posto dolje, onda je jasno da se i plaće menadžera u javnim tvrtkama tome moraju prilagoditi".

Istaknuo je da za ostale zaposlene nema najave smanjenja plaća te kako više nema zapošljavanja novih ljudi u javnim tvrtkama.

"Sutra potpisujem dokument o zabrani zapošljavanja u tim tvrtkama bez nadzornih odbora i bez opravdanog obrazloženja zašto zaposliti nove ljude", rekao je Grčić.

Novi kredit od 150 milijuna eura

Ministar financija najavio je da krajem ovog tjedna on i izaslanstva Ministarstva, središnje banke i Hrvatske banke za obnovu i razvitak putuju u Washington na redovito proljetno zasjedanje skupština Svjetske banke i MMF-a.

Tom će prilikom vjerojatno biti i riječi i o 150 milijuna eura vrijednom kreditu Svjetske banke Hrvatskoj, a Linić kaže kako ga raduje što su stručni timovi Svjetske banke napokon, nakon tri godine pregovora, predložili odboru direktora da se odobri druga tranša tzv. kredita za strukturne i razvojne programe.

"Prošli smo napokon sve testove, tu je najviše učinjeno od strane ministarstava zdravlja, socijale i rada, potom neke promjene u fiskalnoj politici i vjerojatno ćemo do kraja mjeseca zaključiti tu drugu tranšu od 150 milijuna eura kredita na 15 godina s jednokratnom otplatom, s vrlo niskom kamatnom stopom od oko 1,6 posto, ovisno o Euriboru", kazao je Linić.

"Sad je svima jasno da Vladina politika ne vodi nigdje"

I dok vladajući optimistično očekuju nulu i već za sutra najavljuju novi paket mjera za daljnje smanjenje deficita po europskom nalogu, analitičari i oporba kažu: Sad je svima jasno da Vladina politika ne vodi nigdje.

Da Vlada sve podređuje smanjenju deficita, a rezultata nema, smatra ekonomski analitičar Guste Santini. "Gospodarstvo je onemoćalo, nema kreditni rejting ni vlastite štednje. Vlada se ponaša kao konji i vuče, vuče umjesto da se ponaša kao kočijaš i upravlja procesima", zaključuje Santini.

Slično misle i u HDZ-u. Prognoze MMF-a za njih su samo potvrda onoga što dugo tvrde, a to je da vladine reforme ništa ne nude. "Nakon Bruxellesa i MMF-a ovo je zadnja poruka da Vlada ništa nije učinila na dugoročnom strukturnom smanjenju i konsolidaciji javnih financija nego naprosto kratkoročnim mjerama, a što nitko više ne može prihvatiti, ne može riješiti ništa", kaže HDZ-ov Ivan Šuker.

"Sve se lomi na leđima radnika. Gospodarstvo će rasti tek kad se počnu otvarati nova radna mjesta", poručuje šef SSH Mladen Novosel. "Nikako da netko doista shvati da se radna mjesta i gospodarski rast ne mogu otvarati i povećavati promjenama Zakona, posebno Zakona o radu ili smanjivanjem rigidnog zakonodavstva, već da se radna mjesta moraju otvarati tamo gdje će radnik sa svojom plaćom stvarati novu vrijednost. Dok se to ne dogodi mi možemo samo pričati priče", zaključuje Novosel.