Grafovi: RBA

NAJVEĆI uteg za hrvatski proračun je sustav socijalnih naknada koje čine više od polovice ukupnih rashoda te su one prošle godine dosegnule 36,5 milijardi kuna, što je 11% više u odnosu na 2008. godinu.

"S obzirom na to da je mirovinska reforma u Hrvatskoj već duže vrijeme u zastoju, pa čak i u regresiji, smatramo da se na tom planu u skorije vrijeme neće događati potrebni pomaci. Stoga uz nepovoljna demografska kretanja i nastavak 'socijalnog zbrinjavanja' putem prijevremenih umirovljenja taj uteg na proračun mogao bi biti sve veći", upozoravaju analitičari RBA.

U skupini neodrživih rashoda su i izdaci za zdravstveni sustav, čija dospjela neplaćena dugovanja, u iznosu od 3 milijarde kuna prema posljednjem izvješću Europske komisije, uzrokuju značajno uvećanje deficita. Istodobno, prevelik državni aparat s izdacima za plaće drži visoko drugo mjesto u strukturi proračunskih rashoda, upozorava se u najnovijem izdanju RBAnaliza.

"Krpanje" proračuna jednokratnim mjerama

"Premda su zamijećena izvjesna poboljšanja u smanjenju tih rashoda na godišnjoj razini, ključno je istaknuti da oni i dalje ostaju težak teret za buduće proračune ako se odgodi racionalizacija ukupne mase plaća, ali ne kroz linearno, već ciljano smanjivanje plaća temeljenih na učinku. To je usko povezano i s racionalizacijom broja lokalnih jedinica, posebice onih koje su korisnici fonda izravnanja. Dakako, dugovanja (nerestrukturiranih) javnih poduzeća te dospjela dana državna jamstva također će značajno uvećati iznos deficita koji će, prema našim očekivanjima, u 2014. značajno premašiti ciljane vrijednosti dogovorene u EDP-u", smatraju analitičari.

Proračun je privremeno "zakrpan" jednokratnim mjerama učinjenim u sustavu zdravstvenih i mirovinskih doprinosa, uključujući i prijenos sredstava iz II. mirovinskog stupa.

"To odražava najveće strukturne slabosti gospodarstva u kojem privatni sektor nije kadar financirati daleko veći javni državni aparat", smatraju analitičari.

"Na razini središnjeg proračuna prošlogodišnji rashodi za kamate (oko 10 mlrd. kuna) zauzeli su treće mjesto u strukturi ukupnih rashoda te je primarni deficit ostvaren na razini ispod 2,5 mlrd. kuna. U međuvremenu je završena tzv. dubinska analiza rashoda u suradnji sa Svjetskom bankom, koja je detaljno razradila smjernice fiskalne konsolidacije. S obzirom na to da izborna godina dodatno pojačava rizik odgode reformi, u 2015. očekujemo deficit opće države iznad 5% BDP-a te posljedično i porast javnog duga na razinu od 90% BDP-a", zaključuju analitičari RBA.