DANAS se na Mont Blanc svake godine pokušavaju popeti tisuće ljudi, opremljeni derezama, cepinima, užadi i modernom odjećom. Kada su Jacques Balmat i Michel-Gabriel Paccard 8. kolovoza 1786. krenuli prema njegovu vrhu, nisu imali gotovo ništa od opreme koju danas smatramo standardnom. Njihov uspjeh zato se smatra jednim od najvažnijih trenutaka u povijesti alpinizma.

Planina na koju se nitko nije uspio popeti

Mont Blanc, najviši vrh Alpa i zapadne Europe, stoljećima nije bio mjesto koje je privlačilo ljude željne rekreacije. Visoke planine uglavnom su smatrane opasnim i negostoljubivim područjima, a ledenjaci iznad Chamonixa izazivali su strah lokalnog stanovništva.

Situacija se počela mijenjati tijekom 18. stoljeća, kada su znanstvenici i istraživači počeli pokazivati sve veće zanimanje za Alpe.

Među njima je bio švicarski prirodoslovac Horace-Bénédict de Saussure. Nakon posjeta Chamonixu 1760. godine toliko ga je zainteresirao Mont Blanc da je ponudio novčanu nagradu onome tko pronađe put do njegova vrha.

Uslijedili su brojni pokušaji, ali planina je godinama ostajala neosvojena.

Liječnik i tragač za kristalima krenuli prema vrhu

Prekretnica je stigla 1786. godine. Jacques Balmat, lokalni tragač za kristalima i iskusan poznavatelj planina, udružio se s liječnikom iz Chamonixa Michelom-Gabrielom Paccardom. Paccard se već godinama zanimao za Mont Blanc i proučavao moguće pravce uspona.

Dvojica muškaraca krenula su 7. kolovoza, a nakon noći provedene na planini nastavila su uspon rano sljedećeg jutra.

Uvjeti su bili iznimno teški. Kretali su se preko snijega i ledenjaka bez moderne alpinističke opreme, dok je na velikoj nadmorskoj visini sve veći problem postajao nedostatak kisika.

Nakon cjelodnevnog uspona Balmat i Paccard 8. kolovoza 1786. predvečer su stigli na vrh Mont Blanca. Bili su prvi ljudi za koje je pouzdano zabilježeno da su stajali na njegovu vrhu.

Dan koji se smatra početkom modernog alpinizma

Njihov pothvat imao je znatno veće značenje od osvajanja jednog planinskog vrha. Uspon na Mont Blanc tradicionalno se smatra jednim od događaja kojima počinje moderno planinarstvo i alpinizam.

De Saussure je nagradu isplatio Balmatu, a već sljedeće godine i sam se popeo na Mont Blanc, u ekspediciji u kojoj je sudjelovao i Balmat. Na vrhu je provodio znanstvena mjerenja i eksperimente.

Kasnije se razvila i kontroverza oko toga kome pripada najveća zasluga za prvi uspješan uspon. Balmat je dugo bio prikazivan kao ključni čovjek pothvata, dok su kasnija istraživanja naglasila veliku Paccardovu ulogu u planiranju rute i samom usponu.

Neupitno je, međutim, da su 8. kolovoza 1786. njih dvojica zajedno napravila ono što se dotad činilo gotovo nemogućim. Mont Blanc više nije bio nedostižna planina, a njihov uspon otvorio je novo razdoblje istraživanja najviših europskih vrhova.