SREDNJI prst što ga je mladi motorist u Bjelovaru pokazao stacionarnoj policijskoj kameri nije, kako proizlazi iz odgovora policije Indexu, snimljen zato što je kamera "prepoznala" gestu. Policija tvrdi da je fotografija nastala nakon što je uređaj detektirao prometni prekršaj, odnosno prekoračenje dopuštene brzine, a gesta je tek naknadno uočena na snimci.

Upravo je na temelju te fotografije protiv mladića pokrenut postupak zbog navodnog vrijeđanja i omalovažavanja policijskih službenika. Policija za njega traži kaznu od 700 eura.

Slučaj je otvorio pitanje može li se pokazivanje srednjeg prsta kameri uopće pravno tretirati kao vrijeđanje policajca, ali se svi pitaju i što sve snimaju nadzorne kamere, te kako se te snimke koriste i čuvaju.

Može li se nadzornu kameru uvrijediti?

Odvjetnik Fran Olujić za RTL je ranije rekao da ne vidi pravnu osnovu za prijavu protiv mladića, a nakon odgovora policije Indexu smatra da se otvorilo još jedno, šire pitanje - smije li se snimka nastala radi utvrđivanja prometnog prekršaja koristiti i za sankcioniranje sasvim drugog ponašanja.

Iz policije su Indexu objasnili da stacionarni uređaji za nadzor prometa, nakon što detektiraju prometni prekršaj, fotografiraju vozilo zatečeno u prekršaju. "U konkretnom slučaju fotografija nije nastala radi evidentiranja geste vozača, već prilikom evidentiranja prometnog prekršaja prekoračenja brzine", naveli su iz policije.

Dodaju da takva fotografija predstavlja dokaz u prekršajnom postupku te se, ovisno o načinu vođenja postupka, prilaže optužnom prijedlogu ili dostavlja sudu.

Tko sve pregledava snimke iz kamera?

Iz policije nam kažu da nakon što uređaj evidentira prekršaj, policijski službenici pregledavaju fotografiju i raspoložive podatke kako bi utvrdili vlasnika vozila i identitet vozača. Vlasniku se potom šalje obavijest o prekršaju i traži vjerodostojan podatak o osobi koja je upravljala vozilom.

Policija navodi i da snimke pregledavaju isključivo ovlašteni službenici MUP-a, da se pohranjuju u službenim evidencijama te da se one koje predstavljaju dokaz čuvaju do završetka prekršajnog ili sudskog postupka.

Ovakav odgovor policije razlikuje se od ranije službene informacije u kojoj se uopće nije spominjalo da je mladić prekoračio dopuštenu brzinu, već je objavljeno da se postupak protiv njega vodi isključivo zbog geste prema kameri. Policija sada izrijekom tvrdi da je uređaj fotografirao vozilo zato što je prethodno detektirao prekoračenje brzine.

Olujić: Kamera nije ni državni organ ni službena osoba

Odvjetnik Fran Olujić već je ocijenio da policija nema pravnu osnovu za prekršajni postupak zbog pokazivanja srednjeg prsta kameri.

"Nije to bila uvreda policijskim službenicima, budalaština je voditi takav prekršajni postupak. Policija se poziva na to da bi se radilo o prekršaju kada se omalovažava ili vrijeđa državni organ ili službenu osobu. Kamera nije ni državni organ ni službena osoba", rekao je Olujić.

Policija se, prema dostupnim informacijama, poziva na članak 17. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira, prema kojem se vrijeđanje ili omalovažavanje državnih tijela i službenih osoba može kazniti novčanom kaznom od 700 do 4000 eura ili zatvorom do 30 dana.

Olujić kaže da nema mnogo sudske prakse koja bi se mogla izravno primijeniti na ovakav slučaj, pa ne želi nagađati kako će odlučiti Općinski sud u Bjelovaru. "Međutim, to po meni sasvim sigurno nije prekršaj. A niti se zbog toga uopće treba voditi postupak", rekao je.

"Je li iza kamere u tom času uopće bila službena osoba?"

Nakon što smo mu prenijeli odgovor policije, Olujić je za Index ponovio da sama činjenica da fotografiju poslije pregledavaju policijski službenici ne mijenja osnovni problem. Prema njegovu tumačenju, ne zna se je li u trenutku kada je mladić pokazao srednji prst iza kamere, odnosno uz uređaj, uopće bila konkretna službena osoba kojoj bi ta gesta mogla biti upućena.

Zbog toga i dalje smatra da mladić nije vrijeđao ni državni organ ni službenu osobu u smislu prekršaja za koji ga policija tereti. "Gesta svakako može biti nepristojna, ali to ne znači da predstavlja upravo taj prekršaj", kaže Olujić.

Olujić: Odgovor policije otvara novi problem

Policijsko objašnjenje, kaže Olujić, otvara i dodatno pitanje. Naime, ako je, kako navodi policija, riječ o kameri čija je svrha evidentiranje prometnih prekršaja, odnosno u ovom slučaju prekoračenja brzine, postavlja se pitanje može li se tako nastala snimka koristiti i za utvrđivanje nekog drugog ponašanja koje nema veze s prometnim prekršajem zbog kojeg je fotografija nastala.

"Kamera je postavljena radi evidentiranja prometnih prekršaja, a ne radi bilježenja svakog drugog ponašanja koje bi eventualno moglo biti protupravno", smatra Olujić.

U suprotnom bi, upozorava, moglo doći do situacije u kojoj bi takve kamere praktično funkcionirale kao sustav videonadzora javnih površina, iako prometnica nije pod kontinuiranim videonadzorom, nego se uređaj aktivira radi bilježenja prometnog prekršaja.

O tome ima li policija pravnu osnovu da gestu prema kameri tretira kao vrijeđanje policijskog službenika te može li se snimka nastala radi prometnog prekršaja koristiti i kao dokaz za ovakvo ponašanje na kraju će odlučiti sud.

Inače, zakon strogo propisuje kada se slučajne ili sporne snimke uopće smiju koristiti na sudu - uglavnom samo za najteža kaznena djela, a pokazivanje srednjeg prsta kutiji na stupu to sigurno nije.