ANALITIČARI već godinama upozoravaju da bi umjetna inteligencija mogla biti sljedeći veliki tržišni balon.

Ogroman hype oko AI-ja, potaknut nerealnim očekivanjima i masovnim investicijama, mogao bi završiti kolapsom ako se pokaže da su obećanja industrije bila pretjerana.

Najnovije upozorenje stiže od Torstena Sloka, glavnog ekonomista tvrtke Apollo Global Management, koji tvrdi da trenutna situacija oko AI-ja izgleda još opasnije od one koja je prethodila dot-com slomu krajem 1990-ih.

"Razlika između IT balona iz 1990-ih i AI balona danas jest u tome što je danas deset najvećih kompanija u S&P 500 još precijenjenije nego što su to bile 1990-ih", napisao je Slok u bilješci koja se brzo proširila internetom.

Omjeri cijene i zarade iznad svih razina iz dot-com ere

Grafikon koji prate Slokove tvrdnje prikazuje omjer cijene i zarade (P/E ratio) deset najjačih kompanija u S&P 500 u odnosu na ostatak indeksa. Visok P/E omjer obično znači da je cijena dionice visoka u odnosu na stvarnu dobit kompanije.

Podaci pokazuju da ti omjeri već pet godina stalno rastu, nadmašujući i najviše razine iz 1990-ih. Drugim riječima, tržišna vrijednost tehnoloških divova trenutačno daleko nadmašuje njihovu zaradu, što je klasičan znak potencijalnog balona.

Slokovo upozorenje posebno se odnosi na glavne indekse koje predvode kompanije duboko uložene u AI industriju – Nvidia, Microsoft, Apple, Amazon, Meta i Alphabet. Iako ulažu desetke milijardi eura u AI infrastrukturu, zarada zasad ne prati taj tempo, a prve pukotine već se naziru.

Rastuće sumnje i usporedbe s prošlim krizama

Slok nije prvi koji AI groznicu uspoređuje s dot-com balonom. Još 2023., kad je ChatGPT tek dobivao na popularnosti, analitičari su upozoravali da se ulagači zalijeću u tehnologiju koja još nije dokazala stvarni tržišni potencijal.

AI kritičar Ed Zitron otišao je i korak dalje, usporedivši sadašnju situaciju s krizom hipotekarnih kredita 2007., koja je dovela do urušavanja američkog tržišta nekretnina i globalne financijske krize.

Povjerenje u AI ozbiljno je poljuljano i ranije ove godine, kad je kineska kompanija DeepSeek objavila da njezin chatbot, razvijen za djelić troškova konkurencije, može parirati najnovijim modelima OpenAI-ja, Mete i Googlea. Nakon toga je uslijedio burzovni pad vrijedan više od 1 bilijun dolara.

Utrka u ulaganjima još traje, ali zarada zaostaje

Unatoč popularnosti alata poput ChatGPT-a i Googleova Geminija, prihodi i dalje znatno zaostaju za ulagačkim entuzijazmom. Ogromni iznosi troše se na podatkovne centre i računalnu infrastrukturu, dok se stvarna dobit tek očekuje.

Prema analizi S&P Globala iz lipnja, tržište generativne umjetne inteligencije trebalo bi do 2029. doseći ukupni prihod od 85 milijardi dolara.

No kad se zna da samo Meta ove godine planira potrošiti više od 60 milijardi dolara na kapitalna ulaganja, jasno je da AI divovi još uvijek moraju uvjeriti ulagače da njihovi golemi projekti neće završiti kao još jedan povijesni tržišni slom.