EUROPSKA središnja banka (ECB) poduzet će sve što je potrebno kako bi inflaciju zadržala na ciljanoj razini, poručio je jedan od njezinih najviših dužnosnika uslijed rasta inflacije na 3 % u eurozoni potaknutog posljedicama iranskog rata.

Tržišta uvelike očekuju da će središnja banka na svom idućem sastanku podići kamatne stope, piše CNBC.

Guverner Francuske banke Francois Villeroy de Galhau je u razgovoru za CNBC u Singapuru nastojao umiriti tržišta državnih obveznica, istaknuvši predanost europskih središnjih bankara smanjenju utjecaja iranskog rata. Zbog naglog rasta cijena nafte, koji je posljedica učinkovitog zatvaranja Hormuškog tjesnaca, pojavila se zabrinutost da bi energetska kriza mogla ponovno potaknuti inflaciju na različitim tržištima.

"Poduzet ćemo sve što je potrebno"

Villeroy de Galhau, koji je član Upravnog vijeća ECB-a, dodao je da će europski kreatori politika "kao neovisna središnja banka poduzeti sve što je potrebno kako bi inflaciju vratili na ciljanu razinu".

"Govorim li u ime ECB-a, to znači da ćemo poduzeti sve što je potrebno kako bismo inflaciju srednjoročno vratili na 2 %. Tržišta u to mogu biti sigurna", rekao je za CNBC.

Inflacija u eurozoni pala je na 1.9 %, ispod ciljane razine ECB-a, prije nego što je 28. veljače počeo rat na Bliskom istoku zajedničkim američkim i izraelskim napadima na Iran. U travnju je skočila na 3 %, nakon što je u ožujku iznosila 2.6 %.

Europa je kao veliki neto uvoznik energije posebno osjetljiva na energetske šokove. Cijene benzina, dizela i goriva za zrakoplove naglo su porasle posljednjih mjeseci, što je u nekim zemljama potaknulo vladine intervencije i upozorenja o otkazivanju letova tijekom ljeta.

"Učinak sukoba na Bliskom istoku je jasan"

Villeroy de Galhau rekao je da financijskim tržištima vlada strah od inflacije, što je posebno vidljivo na tržištu državnih obveznica.

"Učinak sukoba na Bliskom istoku je jasan", rekao je. "Kratkoročno, zbog cijena energije postoje znatni pritisci prvog kruga na rast, ali naša je odgovornost, čak bih rekao i obveza, spriječiti učinke drugog kruga."

Globalne državne obveznice od početka rata bilježe nestabilnost. Prinos na njemački desetogodišnji Bund, koji je referentna vrijednost za eurozonu, porastao je za oko 32 bazna boda, dok su druge obveznice eurozone zabilježile i veće oscilacije. Prinosi i cijene obveznica kreću se u suprotnim smjerovima, a rast prinosa dogodio se jer ulagači u cijene uračunavaju višu inflaciju i strožu monetarnu politiku.

Villeroy de Galhau pojasnio je da je ECB prošlog mjeseca zadržao ključnu kamatnu stopu na 2 % jer dužnosnici nisu imali dovoljno podataka o riziku takozvanih učinaka inflacije drugog kruga. To uključuje podatke o temeljnoj inflaciji bez cijena energije i hrane, inflacijska očekivanja kućanstava i poduzeća te rast plaća.

"Podaci do sada govore da se uglavnom radi o učinku prvog kruga, ali moramo biti iznimno oprezni u pogledu mogućih učinaka drugog kruga", rekao je. "Stoga, ponavljam, ne sumnjajte da ćemo djelovati koliko god bude potrebno."

Očekuje se rast kamatnih stopa

Prema podacima LSEG-a, tržišta uvelike očekuju povećanje kamatnih stopa na sastanku ECB-a u lipnju, a većina trgovaca predviđa porast od najmanje 50 baznih bodova do kraja godine.

Krajem ožujka predsjednica ECB-a Christine Lagarde izjavila je da je središnja banka spremna podići kamatne stope, čak i ako se očekivani porast inflacije pokaže privremenim.

"Ako šok dovede do velikog, iako ne i previše postojanog, premašivanja našeg cilja inflacije, određena prilagodba politike mogla bi biti opravdana", rekla je Lagarde na konferenciji u Frankfurtu. "Potpuno ignoriranje takvog premašivanja moglo bi predstavljati komunikacijski rizik: javnosti bi moglo biti teško razumjeti zašto ne reagiramo."

Na proljetnom sastanku MMF-a u Washingtonu prošlog mjeseca predsjednik njemačke Bundesbanke Joachim Nagel rekao je da je nestabilnost cijena nafte ostavila ECB "između našeg osnovnog i našeg nepovoljnog scenarija". Martins Kazaks, guverner latvijske središnje banke i član Upravnog vijeća ECB-a, upozorio je na potencijalnu "slojevitu tortu" ekonomskih šokova.