SINOĆNJA "Latinica" je bila jedna od najduže očekivanih u povijesti tog, možda ne najpopularnijeg, ali zato najdugotrajnijeg talk showa u povijesti hrvatskog televizijskog novinarstva.

Njen povratak na male ekrane u Hrvatskoj, koji su sve donedavno mnogi smatrali nezamislivim, predstavlja sve samo ne nekakav novi početak. Ako je suditi po onome što smo mogli vidjeti, "Latinica" bi se u svojem najnovijem izdanju najbolje mogla opisati s riječima "kontinuitet". Jer, u toj je emisiji - ukoliko se ne umiješaju okolnosti na koje Denis Latin i njegova ekipa nemaju utjecaja - teško vidjeti išta što, na ovaj ili onaj način, nismo vidjeli već prije.

Ponovno ukazanje Denisa Latina, s druge strane, ne označava početak, ali zato označava kraj jednog kratkog razdoblja u kome je hrvatska javnost istovremeno bila prožeta i panikom i euforijom.

Tako su u proteklih mjesec dana građani Hrvatske bili bombardirani vijestima o tome kako će HRT pod pritiskom nedavno osokoljene HDZ-ove desnice po kratkom postupku ukinuti "Latinicu", dati otkaz Latinu i tako hrvatsku medijsku scenu vratiti u mračno doba 1990-ih kada su hrvatski mediji bili u službi jedne stranke.

Malo tko je sumnjao da je cijela stvar ozbiljna, pogotovo nakon vijesti o samoubojstvima branitelja, saborskim manipulacijama na temu tih samoubojstava, prijetnji smrću i, konačno, Latina pod policijskom zaštitom.

A na kraju je cijela je ta drama dobila epilog kojim gotovo svi njegovi sudionici mogu biti zadovoljni.

Latin, tako, sada može nastavljati svoju "Latinicu" a istovremeno se dičiti titulom hrabrog, beskompromisnog novinara i mučenika u borbi za slobodu medija. Njegov šef Mirko Galić se može hvaliti kako je branio integritet struke samim time što nije podnio ostavku kada se to od njega očekivalo.

Andrija Hebrang, pak, može biti zadovoljan time što je HDZ-ova desnica po prvi put nakon dugo vremena, pokazala zube i barem na mjesec dana uspjela u onome što je u Tuđmanovo doba bila formalnost.

Naravno, najveći dobitnik u cijeloj priči je Ivo Sanader, jer je hrvatska javnost, zahvaljujući prašini koju je bila podigla "Latinica", potpuno zaboravila na izvjesnog hrvatskog generala, izvjesnu evropsku prijestolnicu i ulogu koju je izvjesna vlada imala u povezivanju ta dva pojma.

I dok je u isto vrijeme rastao strah za demokratsku budućnost Hrvatske, dotle su dežurni optimisti pronašli razloge da se Hrvatska tijumfalno proglasi dijelom europske obitelji modernih, demokratskih država koje su balkanski nacionalizam i sve mračne pojave vezane uz njega ostavile iza sebe.

Razlog za to je bio "Big Brother", odnosno pobjeda Hamdije Seferovića, čije romsko podrijetlo se tjednima spominje kao ključni argument u prilog teze kako su hrvatski građani konačno uspjeli prevladati šovinističke predrasude.

Sličan, iako daleko manje forsiran, argument je drugo mjesto Dace Bosančić koja je usprkos svom srpskom podrijetlu uspjela osvojiti više simpatija od drugih kandidata, koji su po etničkim, vjerskim i ideološkim kriterijima bliži hrvatskoj većini.

Sinoćnja "Latinica", koja za razliku od reality showa, bez obzira na sve svoje nedostatke, ipak ima malo više veze sa stvarnošću, je, pak, stvari ponovno dovela na pravo mjesto i pokazala kako je hrvatski put do Europe daleko duži nego što to tvrde euforični Hamdijini i Dacini navijači.

Emisija je još jednom podsjetila javnost na surovu stvarnost i prozaičnu činjenicu da velik broj i dalje živi u mračnoj prošlosti koju je Hrvatska, navodno, prevladala.

Ta prošlost živi u posljedicama koje još uvijek trpe žrtve "humanog preseljenja" i projekata stvaranja etnički čistih prostora - ljudi otrgnuti od svog zavičaja i prisiljeni ostatak života provesti okruženi siromaštvom i psihološkim traumama.

A ta prošlost živi i u rezultatima telefonske ankete koja možda nije toliko napunila blagajne T-Coma i kladionica, ali koja na svoj način jednako precizno pokazuje mentalni sklop hrvatskog stanovništva.

Na pitanje podržavaju li povratak srpskih izbjeglica u Hrvatskoj, negativan odgovor je dao otprilike isti onaj postotak gledatelja koji se mogao očekivati u istoj takvoj anketi prije deset godina.

Sinoćnja "Latinica" je, dakle, na različite načine, stvari ipak vratila na svoje mjesto.

Dragan Antulov