NIZ NOVIH znanstvenih studija objavljenih tijekom 2025. godine donosi sve jasniju sliku o rizicima ranog pristupa pametnim telefonima i intenzivnog korištenja ekrana za mentalno zdravlje i razvoj adolescenata. Istraživanja upućuju na povezanost s lošijim snom, većim rizikom od pretilosti, slabijim kognitivnim sposobnostima te porastom depresije, anksioznosti i suicidalnih misli, prenosi Washington Post.

Rana dob i povećani zdravstveni rizici

Ran Barzilay, istraživač sa Sveučilišta u Pennsylvaniji i dječji psihijatar u Dječjoj bolnici u Philadelphiji, proveo je analizu na više od 10.500 djece u 21 istraživačkom centru u SAD-u. Rezultati su pokazali da su djeca koja su prvi pametni telefon dobila s 12 godina, u usporedbi s onima koji su ga dobili s 13, imala više od 60% veći rizik od lošeg sna te više od 40% veći rizik od pretilosti.

“To nije nešto što se može ignorirati”, rekao je Barzilay. Rezultati su ga naveli da promijeni osobnu odluku: dok su njegovo dvoje starije djece dobili telefone prije 12. godine, najmlađe dijete ga zasad neće dobiti.

Godinama je rasprava o utjecaju pametnih telefona i društvenih mreža na mlade bila obilježena proturječnim i često anegdotalnim dokazima. Roditelji, nastavnici i liječnici upozoravali su na pad koncentracije, lošije ocjene i porast psihičkih problema, ali su znanstveni dokazi dugo bili neujednačeni.

Taj se obrazac promijenio u drugoj polovici 2025. godine. Velike longitudinalne studije sada sve češće dolaze do sličnih zaključaka, što je rijetkost u ranijim istraživanjima.

Kognitivne sposobnosti i pažnja pod pritiskom

Podaci iz velike američke studije Adolescent Brain and Cognitive Development (ABCD), koja prati gotovo 12.000 djece rođene između 2005. i 2009., omogućili su znanstvenicima detaljan uvid u razvoj adolescenata.

Jedno istraživanje objavljeno u časopisu JAMA pokazalo je da djeca s većim i rastućim korištenjem društvenih mreža imaju slabije rezultate u zadacima koji mjere pamćenje, vokabular, brzinu obrade informacija i razumijevanje pročitanog. Iako su razlike bile relativno male, bile su dosljedne.

Voditelj studije Jason Nagata sa Sveučilišta Kalifornije u San Franciscu rekao je da se ti rezultati mogu usporediti s padom uspjeha “s petice na četvorku”. Posebno je istaknuo da su čak i djeca koja koriste društvene mreže oko sat vremena dnevno pokazivala lošije kognitivne rezultate od onih koji ih uopće ne koriste.

Druga studija, objavljena u časopisu Pediatrics, povezala je korištenje društvenih mreža s porastom simptoma nepažnje, za razliku od igranja videoigara ili gledanja televizije.

Mentalno zdravlje i ovisnički obrasci

Znanstvenici ističu da nije presudna samo količina vremena pred ekranom, nego i način korištenja. Istraživanje objavljeno u JAMA-i u lipnju razlikovalo je ukupno vrijeme provedeno online od tzv. ovisničkog korištenja, koje uključuje nemir bez uređaja i nemogućnost smanjenja korištenja.

Ukupno vrijeme na internetu nije bilo izravno povezano s rizikom od suicida, ali su adolescenti s rastućim ovisničkim obrascima imali dva do tri puta veći rizik od suicidalnih misli i ponašanja.

Barzilayeva studija objavljena u prosincu u časopisu Pediatrics pokazala je da dob u kojoj dijete dobije prvi pametni telefon ima dugoročan utjecaj na dobrobit. Slične rezultate donijelo je i međunarodno istraživanje objavljeno u srpnju, prema kojem je dobivanje telefona prije 13. godine povezano s lošijim mentalnim zdravljem u ranoj odrasloj dobi, osobito kod djevojaka.

Rasprava se sve više seli iz znanstvenih krugova u javne politike. Australija je ovog mjeseca postala prva država na svijetu koja je zabranila društvene mreže djeci mlađoj od 16 godina, a slične mjere najavila je i Malezija. U SAD-u su pojedzne savezne države već uvele ograničenja, dok bivši gradonačelnik Chicaga Rahm Emanuel društvene mreže naziva javnozdravstvenom krizom.

Kako roditelji mogu reagirati

Stručnjaci upozoravaju da zabrane same po sebi nisu najučinkovitije. Jennifer Katzenstein, dječja neuropsihologinja s Johns Hopkinsa, ističe da djeca često oponašaju ponašanje roditelja, posebno kada je riječ o korištenju telefona navečer.

Istraživanja pokazuju da postupno smanjenje vremena pred ekranom, čak i za jedan sat dnevno, može imati dugoročno pozitivan učinak na kvalitetu života, bolji san i mentalno zdravlje.

Barzilay naglašava da cilj istraživanja nije optuživanje roditelja. “Djeca su ranije dobivala pametne telefone u vrlo ranoj dobi jer nismo znali dovoljno. Sada znamo”, rekao je.

Svojem devetogodišnjem sinu objasnio je zašto još neće dobiti telefon: “Ovo radimo kako bismo te zaštitili. Imaš cijeli život za tehnologiju. Želimo je uvoditi odgovorno i u skladu s tvojim zdravljem.”