STOŽER civilne zaštite Grada Zagreba objavio je u srijedu da maske postaju obavezan zaštitni rekvizit protiv korone posvuda - i u zatvorenom i na otvorenom, uključujući čak i terase kafića.

Slično pravilo uvode i neke druge županije, a ono je u nekim zemljama na snazi već dulje vrijeme. Primjerice, u listopadu 2020. uvele su je nama susjedne BiH i Italija, a Španjolska je to učinila u utorak.

"Nema izuzetaka. Do sada je bilo 'ako se ne može držati razmak'. Sada je svugdje na otvorenom prostoru", pojasnio je ravnatelj Nastavnog zavoda za javno zdravstvo Dr. Andrija Štampar Zvonimir Šostar.

Na pitanje što s ljudima koji sjede na terasama kafića, odgovorio je:

"I oni, kad piju, mogu maknuti masku, a onda je odmah vratiti."

No vršiteljica dužnosti gradonačelnice Jelena Pavičić Vukičević nedugo je potom preuzela upravljanje zagrebačkim stožerom, smijenivši tako Oliveru Majić koja je dosad njime upravljala, i poništila je odluku o obvezi nošenja maski na otvorenom.

Za očekivati je da bi nova mjera izazvala bunt kod mnogih te pokrenula mnogo pitanja i mnogo zahtjeva za izuzećem. Prosvjedima protiv maski u svijetu i Hrvatskoj posljednjih smo godinu dana svjedočili nemali broj puta. Mnogi obavezu nošenja maski doživljavaju kao narušavanje ljudskih prava i sloboda. 

Stoga je pravo pitanje koje treba postaviti - ima li uistinu koristi od nošenja maski na otvorenom? Na njega ćemo pokušati odgovoriti u ovom tekstu za sve one moguće situacije u kojima će hrvatski građani možda biti obavezni provoditi tu mjeru.

Odavno je jasno da su maske korisne

Prije svega treba pokušati objasniti zašto se danas smatra da su maske generalno važne za sprječavanje širenja virusa. Na Indexu smo vrlo rano tijekom pandemije, početkom ožujka 2020., u tekstu Jesu li maske na kraju korisne ili beskorisne? Znanost ima odgovor predstavili niz studija koje su govorile da od maski možemo imati više koristi nego štete.

Za ilustraciju, ponovit ćemo samo nekoliko od studija koje su napravljene prije ožujka 2020. One su bile provedene ranije, tijekom drugih epidemija zaraznih bolesti koje se prenose kapljičnim putem, uglavnom gripe.

Jedno istraživanje provedeno 2006. i 2007. u domaćinstvima u Sydneyju pokazalo je da se rizik obolijevanja članova obitelji u kojima je dijete imalo gripu koji su na pravilan način nosili maske tijekom sezone bolesti sličnih gripi smanjio za 60% do 80%.

U jednom istraživanju provedenom 2009. devetero pacijenata oboljelih od gripe kihalo je pet puta u Petrijevu posudu bez maske, s kirurškom maskom i s maskom N95. U gotovo svakom slučaju kada su kihnuli bez maske virusi su se pojavili u posudici. Kada su kihnuli s bilo kojom od maski, virusa nije bilo.

Jedna novija studija provedena je na 246 koronavirusom oboljelih sudionika. Oni su pola sata disali u uređaj za prikupljanje kapljica Gesundheit II. Kada su disali bez maski, koronavirus je otkriven u 30 do 40 posto njihovih kapljica. Kada su imali maske na ustima, virus nije pronađen.

Znanstvenici su također testirali djelovanje maski u randomiziranim kontroliranim studijama. Jedno istraživanje provedeno među 1437 studenata u Michiganu pokazalo je da pranje ruku i nošenje maski zajedno smanjuje vjerojatnost infekcije za 35% do 51%. Svaka od ove dvije mjere sama za sebe nije dala osobito uvjerljive rezultate.

Na početku pandemije znanstvenici još nisu imali prilike podrobno istražiti efekte maski u slučaju korone. U to vrijeme WHO još nije izašao s univerzalnom preporukama za nošenje maski, osim za medicinske djelatnike, jer tada nije bilo dovoljno maski čak ni za sve medicinske djelatnike, kojima su bile najpotrebnije. Najveći svjetski proizvođač bila je Kina.

Od tada do danas postalo je jasno da se virus SARS-CoV-2 primarno širi kapljicama i aerosolom, a manje preko kontaminiranih površina. Jednostavna logika govori da će maska bolje zadržati kretanje kapljica između ljudi nego otvoren zrak.

Štoviše, studije su pokazale da težina bolesti covid-19 ovisi o virusnom opterećenju, odnosno o količini virusa koje osoba udiše. A što je kapljica u zraku više i što su one veće, mogu sadržavati više virusa. Jedna takva studija objavljena u časopisu The Lancet Respiratory Medicine utvrdila je da je smrtnost u slučaju velikog virusnog opterećenja značajno veća nego u slučaju malog.

Američka studija - maske smanjuju smrtnost za najmanje dva puta

No u posljednjih godinu dana napravljen je i niz ozbiljnih studija koje su nedvosmisleno potvrdile koristi nošenja maski u epidemiji korone.

Čak je i Švedska, koja je bila usamljena u otporu uvođenju obaveze nošenja maski, počela zagovarati njihovo korištenje u javnim prostorima, osobito u gužvama u javnom prijevozu.

Kako smo već pisali na Indexu, u ranoj fazi pandemije nedostajale su studije koje bi korist od nošenja maski potvrdile u stvarnoj populaciji u kojoj bi jedina razlika u uzorku bila ta da dio stanovnika neke države sa sličnim stanovništvom, sličnom kulturom i sličnim navikama nosi maske, a drugi dio ne.

Takvu studiju dovršilo je i objavilo američko sveučilište Vanderbilt u studenom 2020.

Ona je utvrdila da su okruzi savezne države Tennessee koji nisu uveli obavezno nošenje maski bilježili najmanje dvostruko veće stope smrtnosti od onih koji su zahtijevali pokrivanje lica.

Krajem 2020. se u područjima bez obaveze nošenja maski bilježilo više od četiri smrti na 100.000 ljudi svaki tjedan, dok je u područjima koja su usvojila obavezu tijekom ljeta stopa smrtnosti bila oko dvije osobe tjedno. U okruzima koji su rano usvojili obavezno nošenje maski još prije najvećeg naleta epidemije u srpnju i kolovozu stopa smrtnosti bila je bliža jednoj osobi tjedno na svakih 100.000 ljudi.

>Spašavaju li maske živote? Studija u Americi dala odgovor

Legenda: Early adopter - okruzi koji su rano prihvatili obavezu; Late adopter - okruzi koji su kasno prihvatili obavezu; Never adopter - okruzi koji nikada nisu prihvatili obavezu

Primjerice, Nashville, koji je obavezu uveo krajem lipnja, zabilježio je 53 smrti na 100.000 ljudi od ožujka. S druge strane okrug Clay, koji nije imao obavezu nošenja maski, bilježio je 223 smrti na 100.000 ljudi od početka pandemije, što je najgora stopa smrtnosti u toj saveznoj državi.

Važno je i kako se maska nosi

Jedan od razloga zbog kojeg znanstvenici u početku nisu bez zadrške preporučivali nošenje maski bio je njihov mogući negativan učinak.

Naime, maske nikada ne pružaju stopostotnu zaštitu. Njihova glavna funkcija je da zaštite zdrave od bolesnih koji bi ih mogli ugroziti kihanjem, kašljanjem ili govorom. Znanstvenike je stoga brinulo da bi se ljudi koji nose maske mogli osjećati previše sigurno i zbog toga zanemariti prakticiranje drugih, još važnijih mjera, kao što je držanje fizičke distance.

Drugi problem je u tome što ljudi često dodiruju maske s vanjske strane, na kojoj se mogu nakupiti virusi - ponekad im skliznu ili im smetaju, ili im se naočale magle pa pipaju i maske i oči i slično. Ako dodiruju maske s vanjske strane, nakupljene viruse mogu prenijeti u oči, nos ili usta, a to su putovi zaraze. Na taj način maske, umjesto da nas štite, mogu postati izvor prijenosa zaraze te korist od njihova korištenja ne mora biti izrazito veća od nenošenja. To su glavni razlozi zbog kojih se Švedska ustručavala preporučiti nošenje maski, osobito za djecu.

Jedno novo istraživanje objavljeno u ožujku 2021. u poznatom medicinskom časopisu JAMA pokazalo je da maske značajno bolje štite ako dobro prianjaju uz lice nego ako se nose labavo. Znanstvenici su stoga preporučili da se za povećanje efikasnosti maske uz gornji rub za lice učvršćuju ljepljivom trakom.

Zašto maske i na otvorenom?

Kako smo već pisali na Indexu, šanse da se čovjek zarazi na otvorenom male su u usporedbi s onima u zatvorenim, slabo ventiliranim prostorima u kojima dugo boravimo u bliskom kontaktu.

>Njemački stručnjaci: Na otvorenom su male šanse za zarazu koronavirusom

No to ne znači da ne postoje. Osobito su problematične situacije u kojima se ljudi uz alkohol u društvu prijatelja opuste do te mjere da se unose jedni drugima u lice, govore glasno i pljuckaju jedni po drugima. Također, problematične su situacije u kojima jednostavno nismo u mogućnosti održavati propisanu distancu od najmanje metar i pol na otvorenom - ako se nalazimo u nekom redu, na nekom skupu ili koncertu.

U takvim situacijama korist od maski možda neće biti velika, no važan je kumulativan učinak - efekt svake mjere pribraja se efektu druge.

Također, maske mogu imati poticajan psihološki efekt - kada ih svi nose, povećava se kolektivna svijest o prisutnosti virusa i spremnost za provođenje drugih mjera. Konačno, kada su ljudi obavezni stalno nositi maske, rjeđe će im se događati da ih zaborave staviti na lice kada idu na mjesta koja su uistinu rizična, primjerice na zahod u kafiću ili u restoranu, u nekoj velikoj gužvi ili u nekom redu.

Važan je kumulativan efekt mjera

Epidemiolog Ozren Polašek, član Znanstvenog savjeta vlade, u više je navrata za Index isticao da redovno nosi maske čak i na otvorenom i prije nego što su postale obavezne.

"Ideja je da nošenje maske na otvorenom potiče na veću brigu oko sprečavanja širenja epidemije", kaže Polašek.

"Znamo da je na otvorenom šansa za zaražavanje manja. Stoga maske neće donijeti toliku izravnu korist koliko će donijeti neizravnu jer će se svi malo više pridržavati mjera", tumači.

Epidemiolog: Maske nam ne oduzimaju slobodu, nego je čuvaju

Ističe da je uvođenje obaveze nošenja maski na otvorenom pokušaj da se ublaži širenje virusa, a da se ne ide u ozbiljan lockdown zbog jakog porasta broja novozaraženih (grafikon dolje).

"To je dio stare priče o tome da treba osnažiti individualnu odgovornost i zaštitu. Epidemija je tu i mi je ne možemo ignorirati. Postrožavanjem mjera kao što je obaveza nošenja maske uvijek i svuda mi zapravo ne gubimo slobodu, već dobivamo komad slobode koju bismo izgubili kroz lockdown. Sigurno će biti otpora ljudi koji su maske shvatili kao neku mjeru kontrole, međutim to je nažalost krivi način interpretacije ove mjere. Ponavljam, maska je način da zadržimo barem komad slobode jer je alternativa opet neki viši stupanj zatvaranja. Mi obavezom nošenja maski nastojimo vratiti komad slobode i zadržati neku funkcionalnost koju bez maski ne bismo mogli zadržati", pojasnio je.

"Maske ne garantiraju sprječavanje zaražavanja. Mi čak i na otvorenom možemo ući u oblak kapljica i aerosola nekoga tko je zaražen. Učinak maski u takvim situacijama nije zanemariv. Osim toga, učinak svih mjera je kumulativan. Na što više načina smanjujemo šansu infekcije, tim ćemo bolji učinak imati u konačnici. Svaki sloj zaštite ima važnost i zbraja se", zaključio je Polašek.

Ustavni stručnjak: Maske na otvorenom su protuustavne. Ustavna stručnjakinja: Nisu

Profesorica ustavnog prava na Pravnom fakultetu u Rijeci Sanja Barić drži da eventualna odluka Stožera o obveznom nošenju maski u Zagrebu na otvorenom prostoru nije ustavnopravno problematična, dok ustavni stručnjak Mato Palić smatra da je dvojbena.

"U tome ne vidim neku specijalnu ustavnopravnu dvojbu. Ima puno ozbiljnijih prava koja se krše (mjerama) na puno ozbiljniji način", kazala je ustavna stručnjakinja Barić za Hinu.

Dodala je da u eventualnoj obvezi nošenja maske na otvorenom ne vidi problem. 

Ističe da je takva odluka već donesena i u nekim drugim državama, a da je takva obveza najmanje invazivna prema pitanjima prava i sloboda osoba. 

Ranije je najavu takve odluke komentirao i ustavni stručnjak Mato Palić, profesor na Pravnom fakultetu u Osijeku. Po njemu, ta je odluka ustavnopravno dvojbena jer ne prolazi test razmjernosti. 

"Obveza nošenja maski na otvorenom prostoru bez čvrstih dokaza da se virus jednako širi na otvorenom kao i u zatvorenom prostoru je odluka koja bi mogla biti ustavnopravno dvojbena", napisao je Palić na Facebooku.

Također, prema Paliću, takva je odluka dvojbena jer lokalni, u ovom slučaju zagrebački stožer, ne može uvoditi strože mjere bez odobrenja Nacionalnog stožera.

Nacionalni stožer civilne zaštite najavio je kako će razmotriti prijedlog zagrebačkog stožera iako je, prema izjavama na konferenciji za medije, moguće da se ta odluka neće odnositi na sve situacije boravka na otvorenom prostoru, nego ondje gdje se ne može održavati fizički razmak između osoba. 

"Mjera nošenja maski na otvorenom odnosi se na mjesta gdje je puno ljudi, na tržnici, na rivi, a vjerujem da će i zagrebački prijedlog biti logičan", rekao je ravnatelj HZJZ-a Krunoslav Capak komentirajući taj prijedlog, istaknuvši da ga u tom trenutku još nije vidio.

Njemački stručnjaci: Šansa za zarazu na otvorenom je ekstremno mala

DW je prije dva tjedna objavio mišljenje njemačkih stručnjaka o tome kolike su šanse da se koronom zarazite na otvorenom.

Aerosoli, sićušne čestice koje lebde zrakom, glavni su krivac za prenošenje koronavirusa. Prema nalazima znanstvenika, to se događa uglavnom u zatvorenim prostorijama. "Zato što je cirkulacija zraka na otvorenom mnogo veća. Imate strujanje vjetra pa se tako vrlo brzo koncentracija aerosola razrjeđuje", kaže Nico Mutters, šef Instituta za javno zdravlje pri Sveučilišnoj klinici u Bonnu.

Slično kaže i virusolog Aleksander Kekule, ali dodaje - to sve važi ako se i na otvorenom drži razmak od najmanje metar i pol. "Ako ne držite taj razmak, gledate se licem u lice i glasno pričate, pjevate, vičete, pljujete - onda se umjesto aerosolima možete zaraziti kapljično."

Kekule kaže da to isto važi za mutacije virusa. One su nešto zaraznije, ali mjere ostaju iste. "Mutanti ne lete dalje", kaže virusolog.

*Index koristi third party aplikacije za realizaciju anketa, kako bi smanjili mogućnost manipulacije anketom od strane korisnika, ali i potpuno odagnali mogućnost Indexovih manipulacija rezultatima. Svejedno, online ankete ne mogu se smatrati znanstveno utemeljenima, niti vjerodostojno predstavljaju većinu hrvatske populacije. Index, naime, relativno rijetko posjećuju potpuni idioti, koji pak u ukupnoj hrvatskoj populaciji imaju značajan udio.