UKRAJINSKI predsjednik Volodimir Zelenski upozorio je nedavno da ruski čelnik Vladimir Putin priprema prikrivenu mobilizaciju i uz to planira rasporediti desetke tisuća sjevernokorejskih vojnika na ruskom teritoriju, tvrdeći da Kremlj traži način kako povećati broj vojnika bez službenog proglašenja mobilizacije.

Zelenski je upozorio da Rusija planira raspoređivanje do 50.000 sjevernokorejskih vojnika, dodajući i da Putin želi prevariti rusku javnost sklapanjem ugovora iz sjene (misli se na mehanizam u kojem se ljudi "dobrovoljno" potpisuju kao ugovorni vojnici umjesto da ih se formalno pozove putem regularnog poziva na mobilizaciju). 

Ukrajinski predsjednik tvrdi da su razlog za to gubici. U prvih sedam mjeseci 2026. u ruske je oružane snage regrutirana 221.000 ljudi, dok su gubici u istom razdoblju iznosili gotovo 225.500 vojnika, od čega oko 131.000 poginulih i gotovo 93.000 ranjenih, a Zelenski ocjenjuje da Putin priprema teren za širenje mobilizacije, ali to maskira. 

Procjene o broju sjevernokorejskih vojnika variraju. Prema ukrajinskoj obavještajnoj službi, Rusija bi mogla rasporediti između 30.000 i 50.000 sjevernokorejskih vojnika, koji tako stječu i iskustvo u modernom ratovanju što predstavlja dodatnu sigurnosnu prijetnju za azijsko-pacifičku regiju.

Krajem srpnja ukrajinski čelnik govorio je o 30.000 vojnika te naveo da Rusija planira dovesti dodatne trupe iz Sjeverne Koreje i nabaviti nove lansere balističkih projektila iz Pjongjanga, dok je ukrajinska obavještajna služba od lipnja bilježila pripreme u Voronješkoj oblasti za njihov prihvat, upozorivši da suradnja Moskve i Pjongjanga pomaže Sjevernoj Koreji stjecati borbeno iskustvo i unaprjeđivati naoružanje.

Suradnja donosi Pjongjangu i znatnu financijsku korist: prema američkom analitičaru Bruceu Bechtolu, koji se poziva na seulski Institut za obrambene analize, Sjeverna Koreja je od kolovoza 2023. do ožujka 2025. zaradila 20 milijardi dolara isporukom 20.000 kontejnera naoružanja, a taj je izvoz do ožujka 2026. narastao na 33.000 kontejnera.

Nešto bi se moglo dogoditi

Američki nevladin Institut za proučavanje rata (ISW) ocjenjuje da Kremlj postupno stvara pravne preduvjete za moguću mobilizaciju, istovremeno se pripremajući za moguće nemire.

Prema ISW-u, ruska je Duma 22. srpnja usvojila zakon koji građanima s neizbrisanom kaznenom evidencijom, uključujući za krijumčarenje droge i organizirani kriminal, omogućuje potpisivanje ugovora s ministarstvom obrane tijekom formalne mobilizacije, a zamjenik ministra obrane general Viktor Goremikin izjavio je da će zakon proširiti broj Rusa podobnih za vojnu službu.

Dan ranije Rosgvardija je objavila prijedlog proširenja propisa o civilnoj zaštiti za vrijeme mobilizacije i ratnog stanja, dok je Putin još u studenome 2025. potpisao zakon koji mu omogućuje raspoređivanje rezervista u borbena područja bez proglašenja mobilizacije, zakon za koji ISW procjenjuje da će se koristiti za postupne, djelomične pozive.

Zapadni analitičari ocjenjuju da Kremlj stvara uvjete za proglašenje formalne mobilizacije i uvođenje ratnog stanja, pripremajući se za moguće civilne nemire jer mobilizacija ostaje krajnje nepopularna u ruskom društvu.

Izvori bliski Kremlju, na koje se pozivaju The Moscow Times i ISW, spominju da bi se "nešto moglo dogoditi" u listopadu, nakon parlamentarnih izbora 21. rujna. Analitičar Mikola Bjelieskov iz Atlantskog vijeća također predviđa mobilizaciju u narednim mjesecima, uz ocjenu da službena potvrda prije izbora nije vjerojatna.

Moskva negira

Kremlj službeno odbacuje navode o mobilizaciji. Glasnogovornik Dmitrij Peskov ranije je izjavio da o mobilizaciji "trenutačno nema govora", ističući da se svakodnevno stotine građana dobrovoljno prijavljuje na ugovore s ministarstvom obrane.

Zamjenik predsjednika Vijeća sigurnosti Dmitrij Medvedev tvrdio je da mobilizacija nije potrebna jer je broj ugovornih vojnika i dobrovoljaca dovoljan, navodeći da je Rusija tijekom 2025. regrutirala više od 400.000 ugovornih vojnika, a od početka 2026. dodatnih 80.000.

Politolog Ivan Preobraženski i analitičar Dmitrij Kuznjec izražavaju skepticizam prema tezi o skorašnjem velikom valu mobilizacije, tvrdeći da ugovorni model za sada nadomješta gubitke.

Slična dvosmislenost pojavila se i u rujnu 2022., neposredno prije nego što je Putin 21. rujna te godine proglasio djelomičnu mobilizaciju kojom je pozvano 302.500 građana. Ta mobilizacija je formalno okončana 31. listopada 2022., ali bez potpisivanja službenog dekreta o njezinu prestanku.

Iako Kremlj i dalje odbacuje navode o skorašnjoj mobilizaciji, kombinacija zakonodavnih promjena, jačanja ovlasti sigurnosnih snaga, priljeva sjevernokorejskih vojnika i visokih gubitaka sugerira da Moskva barem stvara preduvjete za takav scenarij, bez obzira hoće li on biti formalno proglašen.

Tvrdnje Zelenskog za sada nisu potvrđene neovisnim izvorima izvan ukrajinske obavještajne zajednice i zapadnih analitičkih centara poput ISW-a, dok ih Moskva demantira. Presudan test vjerojatno će doći tek nakon rujanskih parlamentarnih izbora, kada bi, prema više neovisnih analitičara, mogla uslijediti jasnija odluka Kremlja.