SDP nakon smrti Periša predlaže velike promjene u psihijatrijskoj skrbi
SDP JE PREDSTAVIO prijedlog reorganizacije psihijatrijske skrbi u Hrvatskoj, kojim želi omogućiti da se veći dio liječenja pacijenata odvija izvan velikih bolnica, u njihovim lokalnim zajednicama. Među glavnim prijedlozima su centri za mentalno zdravlje povezani s domovima zdravlja, mobilni psihijatrijski timovi i veći kapaciteti dnevnih bolnica.
Prijedlog je predstavljen u nedjelju, nakon smrti 32-godišnjeg Kristiana Josipa Periša u zagrebačkoj Klinici za psihijatriju Sveti Ivan. SDP smatra da taj slučaj mora potaknuti raspravu o promjenama u organizaciji psihijatrijske skrbi.
"Deset godina nije bilo značajnijih promjena"
Voditeljica SDP-ova Savjeta za zdravlje i sport Sara Medved upozorila je da hrvatski sustav psihijatrijske skrbi već godinama stagnira, unatoč ranijim pokušajima da se liječenje pacijenata postupno preseli iz bolnica u zajednicu.
"Već deset godina na nacionalnoj razini nismo doživjeli gotovo nikakve značajnije promjene u organizaciji psihijatrijske skrbi. Promjena prema izvaninstitucionalnoj skrbi koja je započela početkom 2000-tih bila je kratkog vijeka i, nažalost, nije se nastavila", poručila je Medved.
Smatra da se hrvatska psihijatrija mora manje oslanjati na velike bolnice, a više na usluge koje su pacijentima dostupne u njihovoj blizini. Takav bi sustav, ističe, trebao omogućiti pravodobnu pomoć, bez višemjesečnog čekanja na liječenje.
Prema njezinim riječima, skrb u zajednici nije samo drukčiji način organizacije zdravstvenih ustanova, nego promjena koja bi pacijentima trebala olakšati svakodnevni život i pristup stručnjacima kada im je pomoć potrebna.
SDP predlaže četiri promjene u sustavu
"Nakon ovog tragičnog događaja smatramo da nije na nama samo komentirati situaciju, već i aktivno ponuditi rješenja", napomenula je Medved.
SDP je prijedlog odlučio predstaviti uoči dviju tematskih sjednica saborskog Odbora za zdravstvo i socijalnu politiku. Plan se temelji na četiri glavna mehanizma reorganizacije psihijatrijske skrbi, od kojih su tri usmjerena na liječenje izvan bolnica.
Centri za mentalno zdravlje povezani s domovima zdravlja
Prva mjera predviđa osnivanje centara za mentalno zdravlje povezanih s domovima zdravlja. U njima bi pacijenti mogli dobiti kontinuiranu psihijatrijsku i psihološku pomoć, od prevencije i ranog prepoznavanja problema do liječenja i redovitog praćenja zdravstvenog stanja.
Centri bi provodili i programe rehabilitacije te surađivali sa sustavima socijalne skrbi, stanovanja i zapošljavanja. Cilj je omogućiti pacijentima da uz medicinsku pomoć dobiju i podršku potrebnu za svakodnevni život.
Medved je kao primjer takvog modela izdvojila talijanski Trst, koji je poznat po razvoju psihijatrijske skrbi u zajednici. Naglasila je da centri ne mogu djelovati samostalno, nego moraju biti povezani s drugim dijelovima zdravstvenog i socijalnog sustava.
Mobilni timovi dolazili bi pacijentima kući
Druga mjera odnosi se na mobilne psihijatrijske timove. Umjesto da pacijent uvijek mora dolaziti u zdravstvenu ustanovu, stručnjaci bi ga prema potrebi posjećivali u njegovu domu i pružali mu pomoć u poznatom okruženju.
Medved upozorava da hrvatsko zakonodavstvo već predviđa takve timove, ali njihovo financiranje nije odgovarajuće uređeno.
Iako Zakon o zdravstvenoj zaštiti prepoznaje mobilne psihijatrijske timove, Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje (HZZO) ne ugovara ih i ne plaća kao zasebnu zdravstvenu uslugu. Zbog toga ih ustanove ne mogu sustavno organizirati i provoditi.
"U Zagrebu imamo dva mobilna tima koja izravno financira Grad Zagreb. To nam pokazuje da njihova dostupnost trenutačno ovisi o mogućnostima lokalne zajednice, što može dodatno produbljivati nejednakosti u dostupnosti skrbi", upozorila je Medved.
Traže više mjesta u dnevnim bolnicama
Treći dio SDP-ova prijedloga odnosi se na dnevne bolnice, u kojima pacijenti tijekom dana dobivaju liječenje i terapiju, ali ne moraju neprekidno boraviti u zdravstvenoj ustanovi.
Medved smatra da su dnevne bolnice već prepoznate kao važan oblik psihijatrijskog liječenja, no njihov kapacitet nije dovoljan. Zato SDP predlaže povećanje broja mjesta i zapošljavanje dodatnih stručnjaka.
Poseban problem, upozorava, predstavlja obrazovanje zdravstvenih djelatnika. Zaposlenici često sami plaćaju dodatne edukacije, uključujući psihoterapijsku izobrazbu potrebnu za rad s pacijentima.
"Takav je sustav neodrživ. Potrebna su značajnija izdvajanja za obrazovanje i edukaciju osoba koje vode i rade u dnevnim bolnicama", istaknula je Medved.
Posebna skrb za osobe s demencijom
Četvrta mjera obuhvaća produljeno liječenje i palijativnu skrb za osobe kojima je potrebna dugotrajna zdravstvena pomoć. SDP smatra da sustav mora osigurati kontinuiranu i dostojanstvenu skrb, posebno za osobe koje boluju od demencije.
Medved upozorava da teret takve skrbi danas često pada na članove obitelji, koji teško pronalaze odgovarajući smještaj i stručnu pomoć.
"Njihova skrb danas uvelike ovisi o obiteljima koje često ne mogu pravodobno pronaći mjesto u javnim domovima za starije, zbog čega članovi obitelji moraju napuštati posao, uzimati bolovanja ili sami organizirati i financirati njegu", upozorila je Medved.
"Promjena mora početi od političkog vrha"
SDP smatra da reorganizacija psihijatrijske skrbi zahtijeva političku odluku i suradnju svih institucija uključenih u liječenje i podršku osobama s mentalnim poteškoćama.
Medved je poručila da promjene moraju početi na najvišoj razini i obuhvatiti cijeli sustav. U njihovu provedbu, prema SDP-ovu prijedlogu, trebali bi se uključiti Ministarstvo zdravstva, HZZO, stručne komore, udruge, gradske i županijske uprave te zdravstveni djelatnici.
Naglasila je da u planiranju promjena moraju sudjelovati i sami pacijenti kako bi novi model psihijatrijske skrbi odgovarao njihovim potrebama.