DANAS je kod Glavnog kolodvora u Zagrebu službeno otkriven Spomenik žrtvama Holokausta i ustaškog režima, povodom obilježavanja Dana stradanja i junaštva židovskog naroda - Jom Hašoa.

Spomenik je postavljen u sjećanje na 30.000 Židova stradalih u Holokaustu u NDH, kao i na brojne žrtve drugih genocida i masovnih zločina koje su počinili ustaški režim i Treći Reich. Zajedno su ga otkrili "posljednji dječak" iz Auschwitza Oleg Mandić i gradonačelnik Zagreba Tomislav Tomašević.

Od 38 radova izabran je ovaj

Spomenik, vrijedan 11 milijuna kuna, predstavlja oduzetu prtljagu stradalih, a otkriven je na mjestu gdje je u kolovozu 1942. s Glavnog kolodvora oko 800 zagrebačkih Židova deportirano u koncentracijski logor Auschwitz.

Umjetničko djelo potpisuju kipar Dalibor Stošić i arhitekt Krešimir Rogina.

Na natječaj je pristiglo 38 radova, a ocjenjivački sud, na čelu s predsjednikom suda Brankom Lustigom, kao prvonagrađeni odabrao je rad Dalibora Stošića i Krešimira Rogine pod nazivom Prisutna Odsutnost.

Kompozicija Spomenika je zid kofera postavljen na horizontalnu betonsku monolitnu ploču iscrtavan u formu monumentalnog groba, a u beton je utisnuto 6.000.000 sitnih Davidovih zvijezda.

Tomašević: Mora se reći da je NDH bila saveznica nacističke Njemačke

Zagrebački gradonačelnik Tomislav Tomašević izrekao je duboko poštovanje prema desecima tisuća Židova, Srba, Roma, Hrvata i svih drugih koji su mučki ubijeni i progonjeni od strane nacističkog i ustaškog režima. 

"Mora se otvoreno reći da je jedna od zemalja saveznica nacističke Njemačke bila i tadašnja NDH u kojoj se provodilo sustavno ubijanje Židova, uz izravno sudjelovanje ustaškog režima koji joj je bio na čelu", rekao je Tomašević.

Izrazio je zadovoljstvo što je s predstavnicima židovskih udruga Grad Zagreb dogovoreno da natpis uz spomenik jasno odražava i zločinačku prirodu ustaškog režima.

"Inače bismo imali spomenik žrtvama holokausta tamo negdje kao da se to nas ne tiče", rekao je Tomašević.

*Index koristi third party aplikacije za realizaciju anketa, kako bi smanjili mogućnost manipulacije anketom od strane korisnika, ali i potpuno odagnali mogućnost Indexovih manipulacija rezultatima. Svejedno, online ankete ne mogu se smatrati znanstveno utemeljenima, niti vjerodostojno predstavljaju većinu hrvatske populacije. Index, naime, relativno rijetko posjećuju potpuni idioti, koji pak u ukupnoj hrvatskoj populaciji imaju značajan udio.