U ZAGREBU je danas 29. listopada u 79. godini preminuo hrvatski matematičar i redoviti član Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, akademik Josip Pečarić, objavila je Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti.

Više od 1200 radova iz matematike

Akademik Pečarić objavio je više od 1200 znanstvenih radova iz područja matematike i bio je jedan od vodećih svjetskih stručnjaka za teoriju nejednakosti. Ujedno je jedan od deset matematičara u svijetu čiji broj radova na MathSciNet-u prelazi 500. Bio je i glavni urednik međunarodnog matematičkog časopisa Mathematical Inequalities and Applications.

Rođen je 2. rujna 1947. u Kotoru, gdje je završio osnovnu i srednju školu. Diplomirao je 1972. na Elektrotehničkom fakultetu u Beogradu s radom iz nuklearne fizike.

Na istom je fakultetu magistrirao 1975., a 1982. i doktorirao matematičke znanosti. Nakon studija radio je u Geomagnetskom institutu u Grocki te na Građevinskom fakultetu u Beogradu. U Zagreb dolazi 1987. i postaje profesor na Tekstilno-tehnološkom fakultetu. Na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu vodio je seminar "Nejednakosti i primjene" te bio glavni istraživač na istoimenom projektu.

Za redovitog člana HAZU izabran je 2000., nakon što je od 1992. bio član suradnik. Bio je i član The New York Academy of Science i dopisni član Dukljanske akademije znanosti i umjetnosti. Prvi hrvatski predsjednik Franjo Tuđman odlikovao ga je 1999. Redom Danice hrvatske s likom Ruđera Boškovića. Državnu nagradu za znanost u području prirodnih znanosti dobio je 1996. godine.

Zagovornik ustaškog pozdrava i povijesnog revizionizma

Iako je u matematičkim krugovima imao neosporan ugled, Pečarić je u široj javnosti godinama bio prepoznatljiv prije svega kao krajnji desničar, povijesni revizionist i jedan od najglasnijih zagovornika ustaškog pozdrava "Za dom spremni". Objavio je više od stotinu knjiga, pamfleta i otvorenih pisama u kojima je sustavno relativizirao zločine kvislinške NDH, negirao razmjere ustaških zločina u logoru Jasenovac (u knjigama poput Srpski mit o Jasenovcu) te branio osuđene ratne zločince iz devedesetih, poput Darija Kordića.

Tražio da se ustaški pozdrav uvede u Hrvatsku vojsku

Najveću buru u javnosti izazvao je u kolovozu 2015. godine, kada je organizirao peticiju i poslao otvoreno pismo tadašnjoj predsjednici Kolindi Grabar-Kitarović i šefu HDZ-a Tomislavu Karamarku, tražeći da se ustaški pozdrav "Za dom spremni" ozakoni kao službeni pozdrav u Oružanim snagama Republike Hrvatske.

Za tu je inicijativu prikupio potpise dijela radikalne desnice i Crkve, među kojima su bili sisački biskup Vlado Košić, pomoćni zagrebački biskup Valentin Pozaić, ekstremno desničarski voditelj Velimir Bujanec i bivši nogometaš Josip Šimunić, kojeg je Pečarić ranije vatreno branio nakon što je ovaj skandirao taj pozdrav na Maksimiru.

Sukobi s povjesničarima i političke hajke

Ustrajno tvrdeći da je riječ o "starom hrvatskom pozdravu", tezu koju je struka odavno odbacila, Pečarić je ulazio u žestoke polemike čak i s desnim povjesničarima, poput Marija Jareba, koji su javno upozoravali da matematičar izmišlja povijesne činjenice kako bi rehabilitirao ustaški pokret.

U svojim javnim istupima, pismima i tekstovima u desničarskim glasilima redovito se obračunavao s političkim neistomišljenicima, ljevicom, antifašistima i manjinama, a godinama je tijesno surađivao s biskupom Vladom Košićem, s kojim je dijelio radikalne političke stavove i promovirao revizionističku literaturu. Zbog takvog djelovanja Pečarić je postao simbol akademske desnice koja je prostor HAZU-a koristila kao paravan za politički radikalizam i rehabilitaciju ustaštva.