MNOGIMA je dobro poznata preporuka da treba jesti manje mesa, a više voća i povrća i to po mogućnosti pet puta dnevno.

Javnosti su također dobro poznati rezultati istraživanja koji su pokazali da su neke vrste prerađenog mesa kancerogene tako da ih je agencija Svjetske zdravstvene organizacije za istraživanje raka (IARC) 2015. godine svrstala u kategoriju 1 - kancerogenih za ljude, dok je crveno meso klasificirano u kategoriju 2A - vjerojatno kancerogenog za ljude.

Detaljnija slika utjecaja prehrane

Međutim, ovih je dana objavljena najveća do sada studija o tome kako različiti obrasci prehrane utječu na rizik od raka. Njezini rezultati pokazali su slojevitiju sliku s većom rezolucijom.

Ukratko, zaključak studije je da vegetarijanske prehrane nose znatno niži rizik od pet važnih vrsta raka, no također, da nijedna prehrana ne predstavlja univerzalnu zaštitu od svih vrsta. To je važan nalaz jer se globalna rasprava o dijetama sve više oslanja na podatke iz stvarnog života, a ne samo na nutricionističke teorije.

Dugo istraživanje na velikom uzorku

Zaključci novog opsežnog istraživanja objavljenog u British Journal of Cancer, koje je analiziralo podatke iz devet studija, pratilo više od 1,8 milijuna ljudi iz Velike Britanije, SAD-a, Indije i Tajvana prosječno 16 godina, pokazuju da osobe koje se drže vegetarijanske prehrane imaju niži rizik od raka gušterače, prostate, dojke, bubrega i multiplog mijeloma u odnosu na one koji jedu meso.

Rezultati su nastali analizom 17 različitih vrsta raka u pet prehrambenih skupina – među konzumentima mesa, onima koji jedu perad, pesketerijancima (koji jedu ribu, ali ne crveno meso), vegetarijancima (koji ne jedu meso, ali jedu mliječne proizvode i eventualno jaja) i veganima (koji ne konzumiraju životinjske proizvode).

Isključeni zbunjujući faktori

Važno je istaknuti da su autori studije nastojali ukloniti moguće zbunjujuće čimbenike koji su mogli utjecati na ishode. Primjerice, poznato je da ljudi koji se zdravo hrane, često također ne puše, ne piju i tjelesno su aktivni. Životne navike često dolaze u paketu pa utjecaj na zdravlje ne mora dolaziti samo od jednog čimbenika.

Kako bi izbjegli zbunjujuće čimbenike, u novoj studiji autori su koristili tzv. multivarijabilnu Cox regresiju i prilagodili rezultate za niz poznatih čimbenika rizika, uključujući dob, spol, pušenje, indeks tjelesne mase (BMI), konzumaciju alkohola, tjelesnu aktivnost i druge relevantne varijable.

Što su pokazali rezultati?

Tijekom studije utvrđeno je da vegetarijanci, u usporedbi s konzumentima mesa, imaju oko 21 % niži rizik od raka gušterače, 12 % niži rizik od raka prostate, 9 % niži rizik od raka dojke, 28 % niži rizik od raka bubrega te čak 31 % niži rizik od multiplog mijeloma, oblika raka krvi.

No, zanimljivo je da je studija s druge strane otkrila da vegetarijanci imaju gotovo dvostruko veći rizik od mesojeda od raka pločastih stanica jednjaka koji je najčešće uzrokovan kroničnim iritacijama sluznice. Za vegane, rezultati su pokazali oko 40 % viši rizik od raka debelog crijeva.

Budući da su karcinomi poput raka dojke i prostate među najčešćima u populaciji, smanjenje rizika u tim skupinama ima veću javnozdravstvenu težinu nego, primjerice, promjene rizika u rjeđim vrstama tumora kao što je rak jednjaka.

Utjecaj raznih vrsta mesa

Studija je također pokazala da pesketerijanci imaju smanjene rizike od raka debelog crijeva, dojke i bubrega, u odnosu na mesojede, dok su konzumenti peradi povezani s nižim rizikom raka prostate . To ukazuje na to da ne samo da izbjegavanje crvenog i prerađenog mesa može biti korisno, nego i da uključivanje ribe može biti povezano s određenim zaštitnim efektima.

Autori studije, među kojima je i njezina voditeljica Aurora Perez Cornago, objašnjavaju da vegetarijanska prehrana tipično uključuje veći unos voća, povrća i vlakana te izostanak prerađenog mesa, što bi moglo pridonijeti nižim rizicima određenih karcinoma.

Cornago je za Guardian dodala da je njihova "studija doista dobra vijest za osobe koje slijede vegetarijansku prehranu jer imaju niži rizik od pet vrsta raka, od kojih su neke vrlo česte u populaciji."

Nije dokaz uzroka, ali...

Autori ističu da, iako studija pokazuje statistički značajnu povezanost, to ne znači da je meso ključni uzrok raka. Postoji mogućnost, tumače, da nešto specifično u vegetarijanskoj hrani ima zaštitni učinak.

No, prof. Tim Key, profesor epidemiologije na Sveučilištu u Oxfordu, suvoditelj istraživanja ipak ističe kako je njegov "dojam da je razlika vjerojatnije posljedica samog mesa". "No to je mišljenje koje nismo izravno istraživali", dodao je.

Uzroci povišenog rizika kod vegana i vegetarijanaca

Nameće se pitanje, zašto se kod vegetarijanaca i vegana pojavio viši rizik za neke karcinome?

Znanstvenici pretpostavljaju da bi određen nedostatak nutrijenata poput vitamina B12 ili kalcija, koji su prirodno prisutni u životinjskim proizvodima, mogao igrati ulogu, posebice kod jedne od rijetkih vrsta raka jednjaka za koju vegetarijanci imaju veću učestalost.

Nalaz je posebno važan jer ne postoji "jedna, standardna vegetarijanska prehrana". Drugim riječima, nutritivni sastav vegetarijanske prehrane može biti vrlo različit ovisno o izborima namirnica i suplemenata.

Potvrda ranijih nalaza

Ovi rezultati nisu novost u znanstvenoj literaturi.

Primjerice, prethodna istraživanja, poput američkih zdravstvenih studija provedenih među adventistima među kojima neki jedu meso, a drugi ne, pokazala su da vegetarijanska i veganska prehrana može biti povezana s nižim ukupnim rizikom nekih kroničnih bolesti i raka. Adventističke zdravstvene studije značajne su jer se pripadnici te vjerske zajednice uglavnom pridržavaju sličnih pravila i načina života tako da su u nekoj mjeri kontrolirale zbunjujuće čimbenike.

Također, dugoročna studija EPIC pokazala je povezanost između višeg unosa voća i povrća i niže smrtnosti od svih uzroka.

Druge koristi

Pitanje učinka bezmesne prehrane na zdravlje danas postaje sve interesantnije jer se mnogi za nju odlučuju iz etičkih i okolišnih razloga.

Jedan od njih je nenasilje prema životinjama. Primjerice, danas, prema nekim procjenama, prosječni Amerikanac tijekom života pojede oko 7000 životinja – među kojima oko 4500 riba, 2400 pilića, 80 purana, 30 ovaca, 27 svinja i 11 krava.

U ove brojke nije uračunat utjecaj poljoprivredne proizvodnje na poljske životinje poput miševa i voluharica, no u njoj u manjoj mjeri sudjeluju i vegetarijanci i vegani (procjenjuje se da se po osobi ubije oko 200 tijekom života).

Uz to, stočarstvo ima snažan utjecaj na klimu jer proizvodi velike količine stakleničkih plinova poput metana, pridonosi zagađenju tla i voda te potiče krčenje šuma radi stvaranja pašnjaka i uzgoja stočne hrane, čime se smanjuju prirodna staništa i biološka raznolikost.

Konačno, proizvodnja mesa zahtijeva znatno više resursa jer je za dobivanje jednog kilograma mesa u prosjeku potrebno oko 7 kilograma stočne hrane, što povećava korištenje tla i vode u odnosu na izravnu prehranu biljnim namirnicama.