KAKO svjedoči jedan bolničar iz Oxfordshirea u Engleskoj, stres u ozbiljnoj situaciji pomaže kako biste se usredotočili na pronalaženje brzih rješenja.

Naravno, previše stresa u delikatnoj situaciji dovodi do zakrčenja kognitivnih procesa mozga, tako da je granica između njegove djelotvornosti i štetnosti vrlo tanka.

Postoje ljudi koji tvrde da su pod pritiskom učinkovitiji na poslu, ali postavlja se pitanje koja količina stresa je zapravo korisna.

Previše stresa i bit ćete shrvani njime. Premalo, i nećete biti motivirani.

Princip u psihologiji koji nosi naziv Jerks-Dodsonov zakon nalaže da porast adrenalina, odnosno, osjećaja uzbuđenja, prije obavljanja važnog zadatka, bilo da je riječ o poslu, ispitu na fakultetu, utakmici kvalifikacija u slučaju sportaša, itd., može biti ključan poticaj za njegovo uspješno izvršenje.

Zaključak je da se nadražajem vaše sposobnosti unapređuju, ali samo do određene točke. U fiziološkom smislu ti se nadražaji mogu odnositi na ubrzan rad srca, povećan protok krvi kroz mozak ili određenu grupu mišića te oslobađanje glukoze kao goriva, što može biti korisno u slučaju krizne situacije ili kao odgovor na primamljiv izazov.

Ipak, ovaj psihološki princip ima i svojih propusta, sudeći po kritičarima. Koliko je pritisak pogodan po učinak osobe, zavisi i o njenom mentalnom sklopu. Neki ljudi, takozvani obrambeni pesimisti, reagiraju na pritisak jer su učinkovitiji kada se pomalo brinu. S druge strane, ima pojedinaca koji procvjetaju tek onda kada im je pružen poticaj.

Podrazumijeva se da bilo koja vrsta stresnog pritiska na duže staze nije pogodna, ali postoje i pojedinci koji su ovisni o njemu jer su navikli da samo onda budu motivirani.

Uz razboritost i opreznost, postoje načini da se neizbježan stres, u situacijama kakva je posao, uspješno savlada zbog vlastite koristi.

Jako je važno izbjegavati da nivo stresa prijeđe granicu koja može dovesti do psihofizičkog sagorijevanja, što je česta pojava kod kroničnog stresa.

Ako se stres javlja u situacijama nad kojima nemate kontrolu, onda on nije ni od kakve koristi. Nekontrolirana količina stresa ograničava sposobnost prosuđivanja i donošenja odluka. Uz određeni nivo autonomije, stresna se situacija može preokrenuti u vlastitu korist.

Zvuči kao klišej i banalni savjet koji ništa novo ne otkriva, ali psiholozi preporučuju da se pokušate brinuti što manje i da se usredotočite na cilj svog zadatka kako biste izbjegli mentalne ili fizičke blokade.

Svakako, preporuka je da stresu koji osjećate pristupite uz oprez, bez da ga demonizirate ili uzdižete jer to koliko će vam biti koristan u različitim poslovnim ili kriznim situacijama ovisi o više faktora.

„Stres može biti poljubac smrti isto koliko može i začiniti život”, zaključuje profesor James Quick s teksaškog Sveučilišta u Arlingtonu.