U POSLJEDNJIH nekoliko mjeseci preporučili smo vam puno modernih trilera i krimića. No, ovo čudno i nepredvidljivo vrijeme potaklo nas da se malo vratimo u povijest i potražimo istražitelje koji zlodjela nisu rješavali uz pomoć tehnologije (barem ne ovakve kakvu danas poznajemo), već oslanjajući se isključivo na svoju intuiciju i zdrav razum. Počinjemo s najboljim protagonistom povijesnih krimića, grbavcem iz doba Tudora. Nakon toga, proći ćemo kroz Stari Rim, Srednji vijek i početke forenzike, upoznati poznatog filozofa koji se pretvara u detektiva, te završiti iza čelične zavjese Staljinove Rusije. Iako povijest najviše pamtimo po krvavim bitkama, u ovim krimićima čitat ćete o zločinima koji su zbivali na nivou pojedinca. Kako bismo vam, u što manje riječi, dočarali atmosferu ovih romana, koristili smo odlične opise izdavača.

 

 

„Kralj Henrik VIII. polagano i bolno umire, a u zemlji se vodi bespoštedna borba za vlast. U Londonu je u jeku lov na heretike, žene spaljuju na lomačama. Odvjetnik Matthew Shardlake dobiva hitan poziv u kraljevsku palaču. Kraljica je očajna i moli ga za pomoć. Ukradena je knjiga koju je napisala, a ona se plaši da bi zbog iznesenih stavova mogla biti optužena za herezu. Nevjerojatne intrige i krvava umorstva stoje pred Shardlakeom u ovom fascinantnom povijesnom trileru. Prethodni naslovi iz serijala o grbavom odvjetniku su: Raskol, Crna vatra, Kraljevska krv, Otkrivenje i Čarobna kost. Vjerojatno najbolji povijesni krimići koje možete pronaći u knjižarama.“

 

 

 

„Gaj Petrije Ruso, vojni liječnik, odlučio je iskušati sreću u tek osvojenoj pokrajini Rimskog Carstva – Britaniji, opasnome i maglovitom mjestu. No, medicus pobjedničke XX. legije nije ni slutio da će mu ta udaljena zemlja svadljivih gorštaka donijeti tolike nevolje. U trenutku slabosti, nakon trideset i šest sati dežurstva u bolnici, podlegao je suosjećanju i kupio ozlijeđenu robinju. I tako sebi navalio na glavu novi problem: robinja odbija govoriti, ne zna kuhati, a još je i prepametna, i to kad ne treba. Ali kada djevojke iz mjesne gostionice počnu nestajati jedna za drugom, strah zavlada Devom. Tko će biti sljedeća žrtva? Gaj Petrije Ruso nema izbora – mora istražiti što se zapravo dogodilo ujesen Anno Domini 117.“ 

 

 

 

„Engleska, 12. stoljeće. U Cambridgeu, jedno je dijete na užasan način ubijeno, a druga su djeca nestala. Bijesni građani za te zločine optužuju Židove, koji donose velik dio prihoda u riznicu kralja Henrika, stoga kralj želi da se pravi ubojica što prije pronađe. Za taj je zadatak zadužen slavni istražitelj, Simon Napuljski, kojemu pomaže Arapin i mlada žena, Adelia Aguilar. U Europi dvanaestoga stoljeća nema mnogo žena među liječnicima, ali Adelia je jedna od njih. Njezina specijalnost je znanost o leševima. Forenzika kao znanost nije ni u povojima i Adelia je, u stvari, gospodarica smrti, majstorica vještina koje mora skrivati da je ne bi proglasili vješticom.“

 

 

 

„Engleska, 1583. Zemlja preplavljena paranojom i zavjerama – ali sigurno utočište za radikalnog redovnika u bijegu. Giordano Bruno zbog svojih je teorija o heliocentričnom sustavu optužen za herezu te pred inkvizicijom bježi na dvor kraljice Elizabete I. Ovdje privlači pozornost Francisa Walsinghama, glavnog špijuna i zakletog neprijatelja katoličkih urotnika.

Bruna u tajnosti šalju u Oxford, čije se sveučilište smatra leglom francuske katoličke disidencije. Bruno ubrzo biva uvučen u fakultetske intrige, a pozornost mu odvlači i prekrasna mlada žena. Nedugo zatim istražuje niz stravičnih ubojstava, a uz svako od njih vezano je pismo koje sadržava tragove. Iz pisama se može zaključiti da je svaka od tih žrtava kriva za herezu.“

 

 

 

„Moskva. Godina 1936. Početak Staljinova terora. U oskvrnutoj crkvi pronađena je mlada žena a njezino izmasakrirano tijelo izloženo je na oltaru kako bi svi mogli vidjeti zastrašujući prizor. Kapetan Aleksej Dmitrijevič Koroljev iz moskovskog Milicijskog odjela za kriminalistička istraživanja preuzima slučaj. Međutim, kada se otkrije da je žrtva američka državljanka uključuje se i NKVD, najzloglasnija ruska državna organizacija. Dok broj unakaženih žrtava raste, a pritisak odozgo postaje sve snažniji, Koroljev se počinje pitati kome uopće može vjerovati i tko su zapravo pravi kriminalci u Rusiji kojom vladaju strah, čistke i glad. Uskoro, kapetan shvaća da nisu ugrožena samo njegova moralna i politička načela, nego i goli život.“