VELIKI dio javnosti sa zadrškom je dočekao najavu Zdravka Mamića, izvršnog Dinamovog dopredsjednika, da Dinamo želi uložiti vlastiti novac u obnovu maksimirskog stadiona i na taj način sudjelovati u izgradnji i upravljačkim strukturama. No, da je stvar ozbiljna potvrdio je na tematskoj press konferenciji u Dinamovom plavom salonu predsjednik kluba Mirko Barišić.

> "Referendum o stadionima je nebuloza s elementima prevare"

"Dinamo više ne želi biti pasivni promatrač, već želi biti partner u konzorciju javno-privatnog partnerstva. Želimo sudjelovati u izgradnji i upravljačkim strukturama te uložiti vlastiti novac. Smatramo da će to pridonijeti ubrzanju izgradnje novog stadiona. Zašto nema ljudi na Dinamovim utakmicama? Pa tko će nas gledati kad nemamo nijedno natkriveno mjesto, a kamoli neke druge uvjete." - podvukao je predsjednik Dinama.

Na noge su se digli Dinamovi najvjerniji navijači, modre legende, rekorderi i aktualni igrači. Svi oni složni su u dvije stvari; da Maksimir mora ostati dom Dinama i da se taj problem mora riješiti što prije. Navijački pogled na eventualno preseljenje stadiona te na raspisivanje referenduma ostao je isti, a u ime Bad Blue Boysa u Plavom salonu govorio je predsjednik Udruge navijača Dinama Ivan Šagud.

"Za nas, Dinamove navijače, dileme nema - Maksimir je jedina lokacija na kojoj može igrati naš voljeni klub. Spremni smo naš stav braniti i za njega se boriti kao što smo se borili za ime kluba. Tada smo dokazali da mi naše borbe nikada ne gubimo." - izvukao je Šagudu dio priopćenja Udruge navijača Dinama pod nazivom "Nedamo Maksimir."

Dinamovi navijači nemaju nikakvih uvjeta po pitanju izvođača radova, cijene, komfora i izgleda stadiona. Njihov je jedini zahtjev da lokacija ostane nepromijenjena. BBB-i se pozivaju na povijest, tradiciju i emocije, jer "nikakve milijarde, čije god bile, ne bi smjele biti važnije od znamenitih Dinamovih pobjeda i događaja koji se vezuju uz maksimirski stadion."

"Od legendarnog osvajanja Kupa Velesajamskih gradova 1967. godine, preko opjevanog prvenstva bivše države 1982. godine, pobjeda nad Eintrachtom, Leedsom i Crvenom Zvezdom, pa sve "do petarde svih petardi" beogradskom Partizanu; to su samo neki događaji koji se vezuju za Maksimir. A da ne govorimo da je na našem stadionu 13. svibnja 1990. godine otpočeo Domovinski rat, a da su BBB-i sa sjevera prvi krenuli u obranu Lijepe naše..." - podsjetio je Šagud.

"Mi, navijači Dinama, smatramo da je Skupština Grada Zagreba kojoj je na lokalnim izborima 2005. godine povjeren mandat, a ne referendum, jedino nadležno tijelo koje može i mora donijeti svaku odluku vezanu za grad Zagreb te da je u skladu s tim dužna izabrati najbolju varijantu koja je mora biti najjeftinija, ali mora sadržavati lokaciju - Maksimir." - zaključio ja Šagud.

Vulgarni kapitalizam ili očuvanje tradicije?

Pitanje je kako bi se odvijao Bandićev referendum koji mora biti raspisan 90 dana prije održavanja i koliko bi Zagrepčana istome pristupilo. Također je vrlo osjetljiva činjenica da građani nisu podrobno upoznati s alternativnim rješenjem koje, s obzirom na trijumf na natječaju, nudi arhitekt Hrvoje Njirić. Cijela situacija iznimno je plodno tlo za raznorazne političke i ine igrokaze, kao i prepucavanja arhitektonskih lobija. Nikola Polak, jedan od predstavnika zagrebačke arhitektonske kreme, tako se nije ustručavao iz publike na pressici preseliti među govornike, s namjerom da približi projekt svog "kolege" Njirića.

"Taj je projekt najveća uvreda Gradu zagrebu i najteža usluga zagrebačkom gradonačelniku. Oslanjajući se na meritornu struku, Milan Bandić dobio je nešto što nema vrijednost i što nije alternativa Maksimiru." - poručio je Polak.

Akciju "Nedamo Maksimir" podržali su Igor Cvitanović, Dinamov rekorder, zatim lider Igor Bišćan, te klupska legenda Slaven Zambata. Svi su ustali protiv vulgarnog kapitalizma koji kao jedini cilj ima povećanje ekonomskih vrijednosti.

"Mi smo mala zemlja i moramo čuvati svoje povijesne vrijednosti." - zaključili su govornici.

No, zadnju riječ dati će ipak gradonačelnik Milan Bandić i njegovo poglavarstvo.

Tekst: Dea Redžić
Video: Danijel Tipura
Foto: Kristijan Horvat