Akademik Vretenar: Najveći problem našeg sustava je nedostatak mladih istraživača

Akademik Vretenar: Najveći problem našeg sustava je nedostatak mladih istraživača

Foto: FAH

PREDSJEDNIK Upravnog odbora Hrvatske zaklade za znanost (HRZZ) akademik Dario Vretenar smatra da je trenutačno najveći problem hrvatskog istraživačkog sustava što u njemu nema dovoljno mladih istraživača - doktoranada koji bi, uvjeren je, mogli privući više novca iz državnoga proračuna i europskih fondova.Hrvatska upravo po broju mladih istraživača najviše zaostaje za europskim zemljama, istaknuo je Vretenar na kolokviju "Hrvatska znanost za Hrvatsku" održanim u srijedu u auli Rektorata Sveučilišta u Zagrebu.

Kolokvij je jedan u nizu zbivanja što ga organizira zagrebačko Sveučilište u suradnji s Hrvatskom akademijom znanosti i umjetnosti (HAZU) te partnerom Udrugom inovatora Hrvatske u sklopu tribine "Inovacije i transfer tehnologije - poticaj gospodarskoga razvoja Hrvatske" potaknute kako bi se popularizirala ideja o inovacijama i prijenosu znanja sa sveučilišta i znanstvenih institucija kao temeljima inovativnog gospodarstva i izlaska Hrvatske iz krize. Moderator tribine je prorektor za inovacije, transfer tehnologije i komunikacije Miljenko Šimpraga.

Boras: Interdisciplinarni projekti veoma važni

Nakon što je u pozdravnim riječima rektor Damir Boras istaknuo važnost razvijanja interdisciplinarnih znanstvenih projekata i međusobnoga povezivanja istraživača te izrazio nadu da će se u sljedećem razdoblju izdvajati više novca za potpore projektima koje dodjeljuje HRZZ, akademik Vretenar predstavio je rezultate uspješnih projekata, koji su završeni ili su pred završetkom, a ostvareni su u protekle dvije do tri godine.

Ocijenio je kako su rezultati izvrsni te da su pokazali opravdanost natječaja za te projekte i ulaganja javnoga novca u njih. Predsjednik Zaklade rekao je da su to projekti ostvareni u sklopu triju programa - "Partnerstvo u istraživanjima", "Razvoj karijera mladih istraživača" i "Uspostavni istraživački projekti".

Akademik Vretenar smatra da su to reprezentativni projekti Zaklade koja je, rekao je, u 2014. godini imala oko 270 operativnih projekata koje je financirala. Izvijestio je kako je sada završen novi natječaj i u tijeku je završno vrednovanje i potpisivanje ugovora za dvjestotinjak projekata te će tako, rekao je, Zaklada zapravo podupirati gotovo pet stotina projekata.

Zaklada još nema potrebna sredstva

Ipak, upozorio je, riječ je o malim novčanim iznosima koji će se moći izdvojiti jer Zaklada još ima neke novce ali je, dodao je Vretenar, jako zabrinjavajuće što je unazad šest godina prepolovljen iznos novca za znanstvene projekte. Zato, ocijenio je, koliko god pokušavali to nadoknaditi izvanproračunskim sredstvima, suradnjom s gospodarstvom, povlačenjem europskih sredstava, to nije dovoljno za stvaranje temelja za kvalitetno znanstveno istraživanje.

Vretenar vjeruje kako će se ipak postupno povećati izdvajanje za znanstvene projekte, ali je ukazao i na to da se trebaju uspostaviti procedure vrednovanja kako bi se novac mogao i apsorbirati u istraživanjima što, primjetio je, također nije jednostavno.

Jer, objasnio je, ako se godinama zapušta istraživanje onda se situacija ne može promijeniti preko noći budući da treba imati kritičnu masu istraživača koji će biti u stanju apsorbirati taj novac.

Vretenar: Vidim pozitivne pomake

Ipak, akademik Vretenar smatra da ima pozitivnih pomaka jer je Zaklada prošle godine, nakon što se praktički sedam godina nisu raspisivali nikakvi projekti za znanstvena istraživanja, financirala 240 projekata, a ove godine 200 projekata. Istaknuo je kako je Zaklada preko programa potpore ove godine zaposlila 200 doktoranada, a nada se da će se, ako se uspije osigurati novac za 2016. godinu, zaposliti još 200 doktoranada.

Na kolokviju su potom predstavljena tri uspješna projekata koje je financirala Zaklada: projekt "Razvoj in vitro/ex vivo modela za ispitivanje permeabilnosti novih topičkih oftalmičkih lijekova prof. dr. Jelene Filipović Grčić s Farmaceutsko-biokemijskog fakulteta, projekt "Optimiranje sustava obnovljivih izvora električne energije povezanih u mikromrežu" prof. dr. Mate Baotića s Fakulteta elektrotehnike i računarstva te projekt "Trodimenzijski materijalni model razvoja aneurizme u abdominalnoj aorti" doc. dr. Igora Karšaja s Fakulteta strojarstva i brodogradnje Sveučilišta u Zagrebu.

U kraćoj raspravi istaknuto je, među ostalim, kako hrvatski znanstvenici trebaju biti bolje međusobno povezani te su, s tim u vezi, i pohvalili Zakladu koja to sustavno radi.

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Učitavanje komentara