Foto: Hina

NAKON što je na sastanku ministara financija 19 zemalja članica eurozone Grčka odbila produljenje programa financijske pomoći, našla se korak bliže izlasku iz eurozone.

Grčka strana odbila je sve kompromisne prijedloge Eurogrupe, a nisu iznijeli nikakve konkretne prijedloge.

Grčka bi na temelju dosadašnjeg programa trebala još jednu (zadnju) tranšu od 7,2 milijarde eura, ali uz uvjet novih proračunskih rezova, što je novoj Ciprasovoj vladi neprihvatljivo.

Bez tog novca Grčka bi se uskoro mogla naći u nemogućnosti da servisira svoje dugove, što može rezultirati i izlaskom iz eurozone.

Do sada nije zabilježen niti jedan slučaj da je članica napustila euro, ne postoji formalna procedura te nije moguće na temelju prethodnog iskustva znati kako bi to moglo izgledati.

Ako napuste euro standard bi im mogao pasti 80%

Prema procjenama prethodnog premijera Antonisa Samarasa, u slučaju napuštanja eura, Grci bi u roku od nekoliko tjedana izgubili 80% sadašnjeg standarda.

Državna blagajna vrlo brzo bi ostala bez novca, jer im ga nitko ne bi želio posuditi.

U prijelaznom razdoblju, dok Grčka ne uspostavi svoju valutu, obveze iz proračuna poput plaća, mirovina i socijalnih davanja bile bi vjerojatno plaćane nekim oblikom bonova.

Grčka ne bi bila u mogućnosti otplaćivati postojeće dugove prema EU i MMF-u u iznosu od oko 300 milijardi eura.

Mogla bi se očekivati i navala na šaltere banaka, tako da bi Vlada mogla obustaviti isplate depozita i ograničiti iznošenje novca iz zemlje.

Slabija valuta, na dulji rok mogla bi pogodovati grčkom gospodarstvu, jer bi njihove proizvode i usluge postali konkurentniji na svjetskom tržištu.

Slabo punjenje proračuna moglo bi ih natjerati da "tiskaju" novac

No, sa druge strane postoji opasnost od pretjerane inflacije, odnosno rasta cijena i gubljenja vrijednosti valute.

Grčka ima vrlo slabu naplatu poreza i sa druge strane teško kontrolira proračunsku potrošnju. U slučaju pada gospodarstva, porezni prihodi mogli bi se dodatno smanjiti, što bi moglo prisiliti vlasti na "tiskanje" novca, čime bi došlo do slabljenja valute i inflacije. To bi za Grčku značilo poskupljenje uvoznih proizvoda - hrane i lijekova.

U slučaju izlaska Grčke, u opasnosti je cijela eurozona, a razvoj situacija će ovisiti o ponašanju Europske središnje banke. Postoji mogućnost da će nakon izlaska Grčke, još neke članice poželjeti napustiti euro.

Još sredinom 2012. godina, guverner ESB-a Mario Draghi izjavio je da su spremni učiniti sve da sačuvaju euro.

Program kupnje obveznica olakšao je situaciju financijski ranjivijim članicama eurozone, jer iako nije usmjeren na njih, sama najava programa spustila je kamate (prinose) na europskom tržištu.

Grčke tvrtke mogle bi se naći u velikim problemima

Grčka tvrtke također bi se mogle naći u problemima. Nakon napuštanja eura, mnogima od njih moglo bi se dogoditi da im dugovi (prema stranim kreditorima) ostanu u eurima, dok im je većina prihoda u lokalnoj valuti, što bi im otežalo ili onemogućilo plaćanje kredita (slično kao naši dužnici u švicarskim francima).

Na razini eurozone, mnoge kompanije koje posluju s Grčkom, mogle bi imati velike gubitke.
Strah za budućnost euro bi mogao natjerati kompanije na smanjenje investicija, a građane na štednju, što bi eurozonu moglo ponovno povući u recesiju.

Neizvjesnost oko budućnosti eura vjerojatno će dovesti do pada njegove vrijednosti na svjetskim tržištima, što pomaže izvozu i konkurentnosti u međunarodnoj trgovini, ali sa druge strane poskupljuje sve proizvode koje Europa uvozi.

Lalovac razgovarao s Varufakisom: Rekao mi je da ne žele pregovarati na koljenima

Hrvatski ministar financija Boris Lalovac bio je u Bruxellesu na sastanku na kojem se raspravljalo o reprogramu grčkih dugovanja. Imao je, kaže, priliku razgovarati s grčim ministrom financija Janisom Varufakisom.

"Rekao mi je da s Europskom komisijom ne želi pregovarati na koljenima, već želi da budu ravnopravni sugovornici", kaže Lalovac.

Dodaje da bi Grčka do kraja tjedna trebala dati prijedlog za produljenje programa financijske pomoći.

"Ni Europska komisija ni Grčka ne žele da Grci izađu iz eurozone. Grčka traži da im se za dva ili tri mjeseca produlji rok za ponovno pregovaranje o programu, traže novi program kojeg mogu ispuniti. Sada je pitanje što oni mogu, a što ne mogu ispuniti", kaže Lalovac.

Cipras kaže da neće raditi kompromise s eurozonom

Cipras je danas izjavio da njegova vlada neće pristati na ucjene partnera iz eurozone i da joj se ne žuri postići novi sporazum o dugu.

Istaknuo je da Grčka radi na novom sporazumu, ali neće pristati na kompromise. Njegova radikalno lijeva stranka Siriza namjerava ispuniti predizborno obećanje da će prekinuti program štednje sklopljen s EU-om, MMF-om i Europskom središnjom bankom.

"Nove vlade se obično ponašaju drugačije u odnosu na predizborna obećanja. Ponavljam još jednom, mi za razliku od toga razmišljamo o ispunjavanju svojih obećanja", rekao je Cipras pred parlamentarnim zastupnicima svoje stranke.

Sastanak ministara euroizone jučer u Bruxellesu završio je bez rezultata, nakon što je Grčka odbacila prijedlog da se postojeći program pomoći produži na šest mjeseci.

Cipras se u govoru dotaknuo njemačkog ministra financija Wolfganga Schaeublea, žestokog protivnika planova Grčke da prekine program štednje. Rekao je da je Schaeuble "izgubio živce" na sastanku eurogrupe u ponedjeljak i istaknuo da Nijemci ne bi trebali žaliti ljude s visoko uzdignutom glavom.

Naglasio je, međutim, da karikatura u listu koji podupire Sirizu i koja Schaeublea prikazuje kao nacista ne odražava stavove njegove vlade.

"Naš je moralni i humanitarni proiritet vratiti dugove ljudi koji pate"

Niti ne pokušavajući smiriti napetosti s partnerima u eurozoni, Cipras je najavio da će parlament uskoro početi donositi zakone koje je obećao u kampanji, od kojih su neki u izravnoj suprotnosti s mjerama štednje.

"Naš je moralni i humanitarni proiritet vratiti dugove ljudi koji pate, to je naš primarni dug", rekao je Cipras.