Foto: Hina

VEĆ dugi niz godina u Hrvatskoj znatno više ljudi umire nego ih se rađa. Prema posljednjim podacima Državnog zavoda za statistiku (DZS) broj živorođenih je u 2013. bio čak za 10.447 manji od broja umrlih osoba (rođenih 39.939, a umrlih 50.386).

Tako je ujedno u Hrvatskoj nastavljen dugogodišnji trend negativnog prirodnog prirasta budući da je prije 18 godina zabilježen posljednji pozitivan prirodni prirast, točnije 1997. godine.

Iako je starenje stanovništva jedna od posljedica takvog prirasta, očito je kako na natalitet utječe i kriza. Svi oni koji teže odgovornom roditeljstvu i planiranju djece znaju da si u uvjetima teške neimaštine ne mogu priuštiti još jedno dijete žele li mu osigurati "normalan život".

Međutim naša Vlada svojim postupcima radi upravo suprotno. Apsurdna je tako činjenica da država novčano potiče samo siromašne obitelji na više djece, čime dodatno stvara nove socijalne slučajeve umjesto da zaista provodi pravu pronatalitetnu politiku.

Država daje pronatalitetni doplatak samo onima koji primaju dječji doplatak

Tako pravo na pronatalitetni doplatak za treće i četvrto dijete u Hrvatskoj imaju samo oni roditelji koji ujedno primaju i dječji doplatak, a da bi primali dječji doplatak moraju imati izrazito niska mjesečna primanja.

Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje (HZMO) objavio je dohodovni cenzus i svote doplatka za djecu za 2015. koji se počinju primjenjivati od  1.  ožujka.

Proračunska osnovica za 2015. godinu iznosi 3.326 kuna ( ista je kao i u prethodnoj godini), a dohodovni cenzus (50 posto od proračunske osnovice) iznosi 1.663 kuna.

Znači da oni čija mjesečna primanja prelaze 1663 kune po članu obitelji nemaju pravo na dječji doplatak, a samim time ne mogu ostvariti niti pravo na pronatalitetni doplatak.

"Korisniku uz utvrđenu svotu doplatka za djecu pripada i dodatak u iznosu po 500 kuna za treće i četvrto dijete. To znači da se uz određenu ukupnu svotu doplatka utvrđenu rješenjem korisniku dodaje 500 kuna ako koristi doplatak za troje djece, odnosno 1 000 kuna mjesečno ako koristi doplatak za troje i više djece", stoji na stranicama HZMO-a.
 
Iako se roditelji ne odlučuju (barem ne bi trebali ) na treće dijete zbog 500 kuna od države, ako se već uveo pronatalitetni doplatak od 500 odnosno 1000 kuna ( koliko je za 4. dijete) onda bi ga već trebali dobivati svi roditelji bez obzira na njihovu mjesečnu zaradu.

Vlada potiče povećanje socijalnih slučajeva

Kao što i sama riječ "pronatalitetni" znači je upravo to da se potiče podizanje nataliteta. Vlada želi potaknuti odluku na treće dijete s ovim doplatkom (iako malim), no činjenica da je mogu dobiti samo roditelji s malim primanjima se u najmanju ruku može nazvati diskriminirajućom.

Roditelji koji dobro zarađuju nisu ništa manje roditelji i njihova djeca jednako tako zaslužuju kao i djeca siromašnijih građana.

Ovdje se pritom ne radi o socijalnoj neosjetljivosti (budući da siromašniji građani ujedno imaju pravo i na dječji doplatak) već o činjenici da svi roditelji u Hrvatskoj koje se želi potaknuti na podizanje pronataliteta nisu jednako tretirani od strane države.

Ova odluka Vlade može se komotno protumačiti da se samo građane slabijeg imovinskog cenzusa potiče na više djece.

Kad još uzmemo u obzir da je ionako veći broj siromašnih obitelji s puno djece od onih koji su boljeg materijalnog statusa, gotovo je nevjerojatno da Vlada ne može shvatiti kako time samo povećava broj socijalnih slučajeva.

Iako niti jedno generaliziranje nije dobro, ima dosta slučajeva obitelji u kojoj su oba roditelja nezaposlena, a imaju više djece. Žive tako od dječjeg doplatka, a država im sad daje još i dodatan novac ako se odluče na još koje dijete.