Foto: Čitatelji Indexa (fotografirano u hrvatskim bolnicama)

NAKON izlaska Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (HZZO) iz državne riznice, planira se prva sanacija bolničkog sustava – HZZO će idućih dana s 200 milijuna kuna pokriti bolničke dugove za posebno skupe lijekove te veći dio potraživanja drugih dobavljača, starijih od 365 dana, ali po principu "tko više radi" i uz strogu kontrolu, otkrila je ravnateljica HZZO-a Tatjana Prenđa Trupec u intervjuu za portal zdravlje.hina.hr.

Sa sto milijuna kuna podmirit će se dugovi za posebno skupe lijekove. Preostalih sto milijuna kuna dobit će HEP, vodoprivreda i ostali dobavljači, poput veledrogerija za lijekove, prema kojima plaćanje i dalje kasni u prosjeku oko 300 dana, rekla je Prenđa Trupec i pojasnila kako je riječ uglavnom o starim dugovima, prenesenim iz prethodnog razdoblja.

U razgovoru za Hinu otkrila je kolika su trenutna dugovanja zdravstva i što očekuje do kraja godine, koje su se bolnice najbolje snašle u novim uvjetima poslovanja, ali i zašto je nezadovoljna radom KBC-a Zagreb.

Objasnila je i što Hrvatskoj može donijeti zdravstveni turizam, zašto je važno izdvajanje dopunskog osiguranja u trgovačko društvo, te što smeta domovima zdravlja u predloženim izmjenama zakona o zdravstvu.

Intervju s Tatjanom Prenđom Trupec objavljen je na portalu zdravlje.hina.hr

Pet mjeseci nakon prelaska na novi model poslovanja, kakvi su rezultati najvećih bolnica?

S izlaskom HZZO-a iz riznice bolnički sustav dobio je 1,3 milijarde kuna više nego prošle godine. Podigli smo limite bolnicama između 15 i 20 posto, a toliko su u prosjeku povećane i cijene usluga. Bolnice smo motivirali da rade više.  U prva četiri mjeseca najbolje se snašao riječki KBC, koji je među najboljima po izvršenju i financijskom poslovanju. Sve bolnice imaju pozitivan trend iz mjeseca u mjesec.

Podmirujete stare dugove, znači li to da nema novih minusa?

Bolnice i dalje generiraju gubitke, u prva četiri mjeseca stvorile su gubitak od 124 milijuna kuna, što je tri puta manje nego prije. Tijekom godine, novi dugovi će se nadoknaditi povećanim učinkom, pa godinu planiramo završti bez novih minusa. No, ostat će  dugovi iz prethodnih razdoblja - oko 1,7 milijardi kuna, koji će se u bolničkom sustavu malo smanjiti ili će se u cijelosti prenijeti u iduće razdoblje. Smanjujemo dugove i provodimo reforme, to je velika stvar.

Što je s najvećim KBC-ima u Zagrebu?

KBC Sestre milosrdnice zadnja se dva mjeseca intenzivno uključio u "Program Plus" i "Program 72 sata". Pacijenti tamo danas dobivaju puno više usluga i mogu reći da solidno posluju. No, KBC Zagreb financijski loše stoji i po mnogo čemu je primjer lošeg poslovanja. Našem najvećem KBC-u predstoji ozbiljno restrukturiranje kako bi se uklopio u postavljene financijske gabarite.

Nakon prve faze sanacije, kakva je situacija sa županijskim bolnicama i hoće li one sada biti vraćene svojim osnivačima?

Bolnice u Čakovcu i Karlovcu primjeri su izvrsnog poslovanja. Čak smo zamolili njihove ravnatelje da upravama drugih bolnica održe predavanja, a čakovečka bolnica za nagradu će među prvima dobiti novac od HZZO-a za pokrivanje dugova iz prethodnih razdoblja. S druge strane, imamo bolnice s premalim izvršenjima u Vukovaru, Kninu i Dubrovniku. Trebat će im pomoć kroz dodatne programe - razmišljamo da Opća bolnica Vukovar proširi djelatnost kao ortopedska i veteranska bolnica, u kninskoj bolnici dio kapaciteta bi se izdvojio za palijativu, a u Dubrovniku za zdravstveni turizam.

U zadnje vrijeme puno se priča o zdravstvenom turizmu, što će on donijeti bolnicama i cijelom sustavu?

Imamo nedovoljno iskorištene bolničke aparate i prostore, a po cijeni usluga i kvaliteti konkurentni smo u europskim i svjetskim razmjerima. Zdravstveni turizam i klinička ispitivanja mogli bi osigurati održivost sustava, te poboljšati kvalitetu usluge i standard bolnica. Posebno se to odnosi na specijalne bolnice i lječilišta. Ništa se pritom ne bi mijenjalo za hrvatske pacijente - dostupnost i participacija ostaju isti, a pacijenti bi u konačnici od toga imali koristi kroz bolju opremu i kvalitetnije prostore.

Puno je nedoumica oko novih zakonskih prijedloga i nove uloge koju bi trebao dobiti HZZO?

Od veće samostalnosti HZZO-a odustalo se nakon razgovora sa socijalnim partnerima, tako da će sve ostati po starome - svako pitanje morat ćemo uskladiti s Ministarsvom zdravlja. HZZO ostaje javna ustanova.

A što je s najavljenim izdvajanjem dopunskog osiguranja u trgovačko društvo?

To ćemo morati učiniti zbog propisa EU, ali i naših interesa. Sada smo u puno lošijem položaju od ostalih osiguravatelja – naše ponude moraju prolaziti desetke odbora, a police nam manje uzima radno aktivno i manje rizično stanovništvo. S osnivanjem trgovačkog društva bit ćemo konkurentniji i imati više slobode, s tim da ostajemo u 100-postotnom vlasništvu države. To je jedini način da dobrovoljno dopunsko osiguranje zadržimo sa sadašnjim cijenama i uvjetima. Ako bismo ga prepustili  privatnicima, cijene police za umirovljenike višestruko bi porasle. S tim u vezi treba razbiti mit – riječ je isključivo o interesu pacijenata, a sve se radi, uz dopuštenje Vlade, pod strogom ingerencijom Ministarstva.

Što novi zakon donosi domovima zdravlja i zašto je to izazvalo pobunu?

Planiramo pojačati ugovaranje specijalistike u domovima zdravlja i rasteretiti bolnice u kojima će se obavljati kompliciraniji slučajevi. Osim toga, ukidamo dosadašnja ograničenja po kojima je župan 30 posto ordinacija primarne zaštite morao dati domovima zdravlja, a 70 posto u koncesiju. Ako županija tako odluči, svi koji žele moći će u koncesiju. Iz strukturnih fondova EU dostupno je 20 milijuna eura za opremanje koncesionara i specijalističkih ordinacija u domovima zdravlja, a u iduća tri mjesca očekujemo da će Ministarstvo zdravlja raspisati prve natječaje.

Zašto onda toliki otpori?

Neki domovi zdravlja misle da će izgubiti prihode ako im cjelokupna primarna zaštita ode u koncesiju. Ali zaboravljaju da dobivaju specijaliste i milijune eura za opremanje. Pacijenti više neće morati za svaki specijalistički pregled ići u bolnicu, jer će imati dobro opremljenog specijalista u domu zdravlja, a pregled će, kao i do sada, pokrivati HZZO-ova uputnica. Dom zdravlja dobiva novu ulogu koordinatora u zajednici.