Screenshot: soa.hr

SIGURNOSNO-obavještajna agencija (SOA) danas je po prvi put objavila dokument u kojem donosi pregled područja sigurnosno-obavještajnog djelovanja i svojih aktivnosti, te iznosi viziju i planove svog daljnjeg razvoja.

SOA navodi da slične dokumente objavljuju službe drugih demokratskih zemalja, poput Švedske, Nizozemske, Finske, Češke i drugih, a ravnatelj Agencije Dragan Lozančić u uvodu ističe kako se nada da će dokument hrvatskoj javnosti dati bolji uvid u rad i rezultate SOA-e.

> Cijeli dokument pročitajte ovdje (.pdf)

SOA nije represivno tijelo

U dokumentu se navode ciljevi i zadaće SOA-e, koja napominje da nije represivno tijelo te da nema ovlasti upotrijebiti prisilu prema građanima, da se njezini agenti moraju legitimirati službenom iskaznicom i značkom te da se razgovori s građanima unutar SOA-inih prostorija mogu obavljati isključivo uz suglasnost građana. Navodi i da ne može prisluškivati razgovore bez odobrenja Vrhovnog suda, ali da može izlistavati telefonske pozive te tajno pratiti i snimati osobe na javnom mjestu.

Među zaposlenima 40 posto žena

Iako je točan broj zaposlenih u SOA-i tajan, u dokumentu se navodi da najveći dio zaposlenika SOA-e čine ovlaštene službene osobe, a znatno manji dio čine namještenici. Ističe se i da je među zaposlenima 40 posto žena te da je 75 posto SOA-inih zaposlenika visokoobrazovano. Dobna struktura zaposlenika se uglavnom kreće u rasponu od 30 do 50 godina, a manje od 10 posto zaposlenika starije je od 50 godina.

Džihadista nema u Hrvatskoj

Kao jedan od sigurnosnih izazova posljednjih godina SOA navodi pitanje "džihadista" koji su podrijetlom iz država jugoistoka Europe. "Od 2012. u sukobima u Siriji, a kasnije i u Iraku, sudjelovalo je više stotina boraca iz država hrvatskog susjedstva. Pri tome su neki od njih pripadnici najradikalnijih islamističkih skupina koje se bore na tom području", stoji u dokumentu. Navodi se da da zasad nisu identificirane takve osobe s područja Hrvatske, ali da džihadisti hrvatski teritorij koriste kao tranzitno područje.

U dokumentu stoji i da su, unatoč porastu nasilja i ekstremističke retorike, "ekstremističke skupine u Hrvatskoj malobrojne i nehomogene te nemaju značajniji potencijal djelovanja". "U tom kontekstu, njihove aktivnosti uglavnom provode pojedinci koji zlorabe legalno političko djelovanje ili okupljanja za promoviranje svojih stavova ili izazivanje nasilja", ističe SOA i upozorava da je evidentiran trend uspostave kontakata i suradnje između ekstremističkih skupina u Hrvatskoj i regiji sa sličnim skupinama u Europi.

Kriminalci u regiji pokušavaju surađivati

SOA upozorava i da su registrirani pokušaji suradnje domaćeg krim-miljea s onim u regiji u pronalaženju načina za pranje novca i sumnjiva ulaganja u hrvatsko gopspodarstvo, kao i da regionalni organizirani kriminal nastoji razdoblje pripreme za ulazak u schengenski granični režim iskoristiti za što bolje pozicioniranje na području Hrvatske.

U prošloj godini SOA je obavila ukupno 5.162 sigurnosne provjere, 500-tinjak više nego godinu ranije te 16 sigurnosnih provjera pravnih osoba. Proračun Agencije u protekle je tri godine smanjen za oko 40 milijuna kuna, navodi se u dokumentu.