Foto: FAH

VLADA je danas usvojila sporazum o oprostu dugova najsiromašnijim građanima koji duguju kumulativno do 35.000 kuna, a koji nemaju novca ni imovine kojim bi ga vratili, što je ministrica socijalne politike i mladih Milanka Opačić ocijenila kao priliku za "novi početak" za oko 60.000 građana.

To je veliki projekt u koji Vlada ulazi svjesna teškog stanja dijela građana koji su blokirani duže od godinu dana, a u blokadi najčešće nisu završili svojom krivnjom već zbog dugotrajne gospodarske krize, ističe ministrica.

"Potpisivanje sporazuma ustvari je novi početak za oko 60.000 građana koji bi trebali dobiti novu priliku", istaknula je.

Naglašava da je riječ o dobrovoljnom sporazumu kojem će pristupiti banke, teleoperateri i, u ovom trenutku, četiri velika grada.

"Nadam se da će i ostali gradovi isto tako pristupiti sporazumu i prihvatiti kriterije jer su doista okrenuti prema onima koji su najugroženiji", dodala je.

Upozorila je kako se radi o jednokratom otpisu dugova, pa se ne može očekivati da će Vlada ponoviti takvu mjeru.

"Ona je jednokratna i nakon nje slijedi mehanizam koji dolazi od Ministarstva pravosuđa - zakon o stečaju potrošača koji bi trebao pomoći građanima da ubuduće ne ulaze u ovakvu vrstu problema", objasnila je.

Dugovi se opraštaju najugroženijima

Kriteriji za oprost dugova su socijalni i prilagođeni najugroženijim građanima - oprostom su obuhvaćeni korisnici socijalnih naknada, primatelji invalidnina te građani čija mjesečna primanja u posljednja tri mjeseca ne prelaze 2.500 kuna, odnosno za samca 1250 kuna. Osim toga, ne smiju imati dodatne ušteđevine ni imovine.

Teleoperateri otpisuju dug prvoj, socijalnoj kategoriji, dok će kod druge kategorije primjenjivati moratorij od godinu dana.

"Mogu reći da su teleoperateri u tom dijelu pokazali društvenu odgovornost i socijalnu osjetljivost", kazala je Opačić.

Dugovi se otpisuju za građane koji su blokirani duže od godinu dana, a otpisuje se do 10.000 kuna plus 25.000 kuna dugova kod poduzeća koja su u većinskom državnom vlasništvu.

"Smatramo da se država može u ovom trenutku manje toga odreći nego što to mogu komunalna poduzeća, gradovi ili banke i teleoperateri", ističe Opačić koja sporazum ocjenjuje "velikim potezom Vlade".

Milanović: Ovo je prvi put da je netko ovako riješio problem

"Mislim da smo pokazali socijalnu osjetljivost i brigu za one koji su najugroženiji", ustvrdila je te dodala da se od 1. ožujka može očekivati novi početak za blokirane građane.

I premijer Milanović naglašava kako se nije išlo "preko koljena", donošenjem zakona, već dogovorom.

"Ovo je prvi put da je netko na ovakav način odlučio riješiti ovakav problem", rekao je premijer dodavši kako je to dokaz da je Vlada humana.

Naravno, ljudi na kraju moraju preuzeti odgovornost na sebe i biti oprezni kada ulaze u poslovne aranžmane.

"Treba plaćati račune, ali kad se netko zaista nađe u ljutoj nevolji ovo je mjera na koju smo se odlučili nakon dosta razmišljanja. Sada je provodimo i na to smo ponosni jer to nitko prije nas nije napravio", poručio je Milanović.

Što piše u odluci

"Kako bi se rasteretilo sudove od velikog broja očekivanih postupaka kao i sam sustav osobnog stečaja u odnosu na kategoriju određenog dijela građana te kategoriju dugova male vrijednosti predlaže se usvajanje posebne mjere za ublažavanje financijskih teškoća određenog dijela građana koji su ovršenici u postupcima prisilne naplate tražbina male vrijednosti na novčanim sredstvima", stoji u obrazloženju Vladine odluke o sporazumu za mjerame za ublažavanje financijskih teškoća određenog dijela građana koji su ovršenici u postupcima prisilne naplate tražbina male vrijednosti na novčanim sredstvima.

Pravo imaju primatelji socijalne skrbi ili s oni plaćom od 2500 kuna

Naime riječ je o zakonu koji se dugo najavljivao, a to je oprost duga najsiromašnijim građanima. U Vladinoj odluci stoji kako će se pomoći najsiromašnijim građanima koji duguju do 35 tisuća kuna. Riječ je o kategoriji građana koja nema ni novac ni imovinu kako bi vratili dug na koji postoji ovrha.

Dva su osnovna kriterija. Prvi je da je riječ o osobama koje ostvaruju pravo na jednu od novčanih naknada sustava socijalne skrbi ili da je riječ o osobama koje ostvaruju prosječna mjesečna primanja do 2.500,00 kuna za samca odnosno 1.250,00 kuna po članu kućanstva, a koji nemaju u vlasništvu drugu nekretninu osim one u kojoj žive i nemaju u vlasništvu drugu imovinu koju bi mogla koristiti ili prodati bez u grožavanja osnovnih životnih potreba.

Za ovu mjeru bit će angažirani centri za socijalni skrb koji će utvrđivati tko ima pravo na oprost duga. Financijska agencija bit će zadužena za uspostavu registra otpisa duga i odgode ovrhe, a priključit će se i Ministarstvo financija te Porezna uprava.

Najviše se duguje telekomunikacijskim tvrtkama

Prema podacima Financijske agencije na dan 30. rujna 2014. godine ukupan dug građana koji su blokirani duže od godinu dana za iznos do 10 tisuća kuna iznosi ukupno  210 milijuna kuna. Riječ je o iznosu bez kamata.

Dug prema bankama iznosi 45 milijuna kuna, a kamata je 21,6 milijuna kuna. Broj građana koji su imali dug prema bankama bio je 12.461. Iznos duga prema svim financijskim institucijama (banke, štedionice, KU, leasing, factoring, osiguravajuća društva i kartičarske tvrtke) iznosio je 55.8 milijuna kuna, a kamata 26.8 milijuna kuna. Broj građana bio je 15.356.

Dug građana prema tvrtkama pružateljima telekomunikacijskih usluga iznosio je 91.8 milijuna kuna, a kamata 56.4 milijuna kuna. Broj građana bio je 31.591.

Dug prema središnjoj državi i jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave iznosio je 23.5 milijuna kuna, a broj građana koji imaju dug prema središnjoj državi 10.030.

Po prvom kriteriju oko 9 tisuća građana ima pravo na oprost duga

Na dan 30. rujna 2014. godine ukupan dug građana koji su blokirani 360 dana i dulje od toga, za iznos od 10.000,00 kuna do 35.000,00 kn iznosio je 876,4 milijuna kuna.

Radi se o građanima odnosno kućanstvima koji su se, ne uvijek i ne isključivo svojom krivnjom, našli u iznimno teškim financijskim teškoćama te kojima je društvo dužno osigurati uvjete za normalan život i osigurati pravo na drugu priliku.

Samo prvi kriterij ispunjava nešto manje od 9 tisuća građana RH koji imaju ukupni dug s glavnicom preko 42,5 milijuna kuna.