Foto: Hina

I PRVOM polugodištu ove godine nastavljena je tendencija visokog i dugoročno neodrživog rasta duga opće države. Krajem lipnja on je dosegao razinu od 224,6 milijardi kuna što je 26,9 milijardi kuna ili 13,6% više nego u istom mjesecu prošle godine. Potreba financiranja visokog proračunskog deficita, kao i refinanciranja dospjelih zaduženja, rezultirala je visokim rastom obje komponente duga: inozemne koja je na godišnjoj razini porasla za 16,6% i domaće koja je porasla za 12,0%, priopćeno je iz HGK.

I nadalje dominantnu ulogu u formiranju duga opće države ima središnja država s 97,7% ukupnog duga, na lokalnu državu otpada tek 2,3% dok je dug fondova socijalne sigurnosti u tim okvirima praktički zanemariv (0,6 milijuna kuna). Na godišnjoj razini, u lipnju je dug središnje države povećan za 13,3%, dug lokalne države za 26,6%, dok je dug fondova socijalne sigurnosti smanjen za 53,3%.

Od početka 2009. godine, dakle, u recesijskim okolnostima, dug opće države kreće se neodrživom putanjom, koju su i u posljednjih godinu dana obilježavale dvoznamenkaste međugodišnje stope rasta. Procedure vezane uz obuzdavanje prekomjernog proračunskog manjka mogle bi ublažiti pritiske na daljnji rast duga opće države, ali još uvijek ne u tolikoj mjeri da bi zaustavile njegov rast. Naime, ni u Europskoj uniji, još uvijek se ne reflektiraju pozitivni efekti smanjivanja proračunskog manjka, u smislu da se ne zaustavlja rast udjela duga opće države u BDP-u, koji se postupno kreće prema razinama višim od 88% BDP-a. Udio duga opće države u BDP-u u nas dodatno će povećati primjena statističke metodologije ESA 2010 s obzirom da ona širi obuhvat subjekata koji ulaze u obračun duga opće države, dodaje se u priopćenju HGK.