Foto: Hina

HNB je u srijedu objavio analizu o kreditima u švicarskim francima i nekim mogućnostima državne intervencije, u kojoj se analiziraju efekti pet opcija rješenja problema dužnika.

Najneisplatljiviji je prema procjenama HNB-a tzv. mađarski model, odnosno konverzija svih valutno indeksiranih kredita (i CHF i euro) u kunske. Takav bi model, smatraju u HNB-u, međunarodne pričuve Hrvatske smanjio za preko 70 posto, odnosno one bi pale ispod 3 milijarde eura, što bi moglo imati nesagledive posljedice na ukupno gospodarstvo.

>Konverzije kredita mogle bi imati nesagledive posljedice na gospodarstvo

O mogućim posljedicama razgovarali smo s financijskim stručnjakom koji je želio ostati anoniman. Prema mišljenju stručnjaka, smanjenje deviznih rezervi ugrozilo bi kreditni rejting zemlje i povisilo kamate na javni dug.

Pad devizni rezervi ugrozio bi kreditni rejting

"Devizne rezerve imaju dvije svrhe. Prva je da garantiraju otplatu dugovanja u stranoj valuti, poput vanjskog duga, i na taj način ulijevaju povjerenje vjerovnicima da će zemlja dužnik vratiti svoje dugove u stranoj valuti.

S te strane, njihovo srozavanje dovodi do pada rejtinga koji rezultira višim kamatnim stopama na dug ili pak samim zatvaranjem međunarodnog tržišta kapitala prema tom dužniku. S aspekta javnih financija to može biti veliki problem jer se Ministarstvo financija priprema na izdavanje međunarodne obveznice. Može se dogoditi da nam cijena duga značajno poskupi ili da čak potražnja za novom obveznicom bude smanjena.", kaže Indexov izvor iz financijskih krugova.

HNB ne bi mogla braniti tečaj eura

Osim toga, devizne rezerve služeobrani tečaja eura, što smo mogli vidjeti jučer kada je HNB intervenirala na deviznom tržištu.

"Druga svrha deviznih rezervi je da pomoću njih središnja banka održava tečaj stabilnim. U našem slučaju to je tečaj HRK/EUR. Konkretno, danas je HNB prodala bankama 326,2 milijuna eura kako bi spriječila slabljenje kune. Ti euri su došli iz deviznih rezervi. Kada bi se one smanjile, smanjila bi se i sposobnost HNB-a da brani tečaj. Kada HNB više ne bi mogla braniti taj tečaj, on bi dakako porastao te bi tada u probleme došli i svi dužnici s kreditima s valutnom klauzulom u eurima. A takvih je daleko više nego onih u švicarskim francima i osim kućanstava proteže se i na poduzeća i državu. Deprecijacija tog tipa, osim što bi dramatično povećala iznose duga, zasigurno bi snažno utjecala i na uvozne cijene izazivajući inflaciju."

Hrvatska narodna banka, prema mišljenju stručnjaka, nepripremljena je za ovu situaciju.

"Smatram da je ovo teren središnje banke i čudi da me se HNB nije snažnije zauzela za obranu svog terena. Bojim se da oni nemaju scenarij napuštanja stabilnosti HRK/EUR.", zaključuje naš izvor.