Foto: Shutterstock/Facebook

– Ali to će biti srazmjerno tome koliko sami Grci primjene mjere štednje

– Te kako na primjeru Grčke razumjeti što će se događati u Hrvatskoj

PREKJUČER sam kao odgovor u diskusiji na svom FB zidu napisao da će NARAVNO Grčkoj biti otpisan dio duga (na ovaj ili onaj način), da pišem tekst o tome — ali nisam ga bio završio. Kako se stvari razvijaju brzo, evo ga ipak danas. Za uvod, kao što znate, ispravno sam odmah po izboru Ciprasa napisao da je on u stvari mačkica koja jede A. Merkel iz ruke, te da je taj tipični prevarantski Balkanac u stvari tatin sinek / uhljeb / lažni ljevičar i lažni revolucionar na BMW motociklu … sve sam bio u pravu. Jedino mi je žao da nije malo dulje trajao, znate ono kao mamac na udici, da se što više naših trash-marksista što jače navuče na njega, pa ispadnu tim smješniji.

A evo sada malo detalja.

1. Uočite da će s Grčkom i štednjom biti isto kao i u nekim drugim stvarima kod NAS koje se NE tiču gospodarstva, a to je da određenu stvar može odraditi samo strana koja retorikom zastupa suprotne interese. Cipras će ući u povijest kao šampion štednje, zauzvrat će dobiti otpis dijela dugova i na koncu čak i monetarne poticaje, a njegovi merkati će mahati zastavicama ‘kako je Europa poklekla pred njima …’.

Evo najprije vijesti s Reutersa (više vijesti dolje):

Novooformljena grčka vlada odustaje od poziva za otpisivanjem duga i predlaže završetak odmjeravanja s kreditorima kroz zamjenu duga za obveznice povezane s rastom.

Ministar financija Yanis Varoufakis je tijekom boravka u Londonu ponovno uvjerio privatne investitore da Grčka ne traži sukob s Bruxellesom oko sporazuma o dugu i rekao da će vlada poštedjeti privatne kupce obveznica od gubitaka, piše Reuters.

Prijedlog vlade uključuje zavjet o daljnjoj reformi grčke ekonomije u snažnom zaokretu od predizbornih obećanja da će Atena odbaciti striktne mjere štednje nametnute kroz tekući program pomoći.

"Ono što ja želim reći našim partnerima je da mi sastavljamo kombinaciju primarnog proračunskog viška i novih reformi," rekao je grčki ministar financija.

Naravno, očita početna točka za razgovore je upravo ono što Merkel već duže traži od Grčke, u čemu se slaže sa Syrizom, zatvaranje rupa u naplati poreza. Te je blef s Rusijom već ‘out':

"Ja kažem, pomognite nam reformirati zemlju i dajte nam fiskalnog prostora da to učinimo, u suprotnom ćemo nastaviti biti deformirana, a ne reformirana Grčka".

Atena planira naciljati bogate utajivače poreza i usvojiti proračunski višak od 1 do 1.5 posto BDP-a, čak i ako to podrazumijeva kršenje dijela predizbornih obećanja Sirize.

Varoufakis je odbacio ideju da će Grčka tražiti pomoć Rusije.

U gornjem ne spominje ‘otpis’, ali on može biti kroz drugačije pristupe, pogledajte točku B niže.

2. Da bismo bolje razumjeli kakvi se procesi događaju u Grčkoj, krenimo od jednostavne konceptualizacije koju ‘gura’ jedan od najvećih – Ray Dalio (Bridgewater associates). Kad se gospodarstvo nađe u problemu kao što su bile SAD, kao što je Europa ili kao što su Grčka i Hrvatska (prezaduženost i strukturni problemi), razduživanje se rješava na tri načina. Intervju od prije tri godine:

A. Štednja (‘austerity’): ‘stegni remen, troši manje, i smanji dug’
B. Restrukturiranje dugova: ‘kreditori dobiju manje ili se otplata rastegne, ili uz niže kamate’
C. Tiskanje novca.

Prva dva smanjuju ekonomsku aktivnost. Treće je potiče. Ako se to troje balansira, utjecaj može biti dobar, a ne posebno dramatičan – u uvjetima rasta BDP se dug kao omjer od BDP prirodno smanjuje. Tako su napravili u SAD i Dalio je bio jedan od prvih koji je predvidio da će ishod biti tako dobar i cijeli proces je nazvao ‘prekrasno razduživanje’ (beautiful deleveraging) (u SAD).

3. U Europi i Hrvatskoj ljudi koji zaista malo razumiju se zalažu samo za tiskanje novca kao navodno rješenje i ‘nećemo štednju’. Međutim, nemoguće je postići išta nego daljnje kvarenje ’tiskanjem novca’, nalijevanjem novca u posudu ako je ona jako šuplja, ako iz nje curi, pa su potrebne takozvane ‘strukturne promjene’. To je poznati primjer sa zemljama ‘svinjama’, PIIGS.

MEĐUTIM, svi mediji u Hrvatskoj vam prešućuju da ih se više tako ne zove! Primjerice, imate krasnu diskusiju Velimira Šonje o Irskoj na njegovom zidu: Irska? To ne postoji!

Naravno, NI JEDAN MEDIJ kod nas nije prenio ovu vijest: Spain grows at fastest rate in seven years in Q4. jer naši tutlekasti mediji slave Ciprasa kao nekog revolucionara, ‘spasioca od NEOLIBERALNOG’ (pitajte Švicarce, Austrijance, Koreance, Kineze, Kanađane, Nijemce, Amerikance, Šveđane i ostale da li žele da ih NAŠI i Cipras spase?!).

Dakle, od PIIGS je ostao samo jedno prase, ‘G’. G je neugodan ali u biti više nije važan, Europa je velika i svijet je velik. Ali važna je poruka. Ipak, da razumijemo razmjere grčke prevare i korupcije, dobro se prisjetiti ovog izvanrednog članka jednog od najboljih ekonomskih publicista (našim ljudima najpoznatijeg po knjizi Moneyball po kojoj je snimljen film s Bradom Pittom): Beware of Greeks Bearing Bonds.

4. Duža je priča – ali jasna, pa neću sada ulaziti u nju – zašto Europa nije mogla napraviti ‘lijepo razduživanje’ kao Amerika, nego ružno. A još ružnije razduživanje tek je tek počelo u Hrvatskoj. Uočite koji se elementi događaju:

– građani u cjelini već štede i razdužuju (neki jer nemaju, neki jer odbijaju ‘trošiti’, pa raste štednja u bankama, a krediti padaju)
– banke otpisuju potraživanja, već kroz velike rezervacije za stambene kredite, a to je proces koji je tek počeo
– predstečajne nagodbe su velik dio te priče
– ova zadnja mjera o otpisu malih dugovanja.

Ujedno, počeli su i monetarni poticaji, ali ne našom ‘krivnjom’ i odlukom, nego odlukom EU o monetarnim poticajima što će se indirektno prenijeti na nas.

Jasno, kod nas je puno ‘ekonomista’ ili ljudi uključenih u javnu raspravu o gospodarstvu (i ekonomiji) koji vrište za primitivnim-direktnim monetarnim poticajima u uvjetima dok nismo restrukturirani, recimo kroz ‘aktiviranje deviznih rezervi HNB’ ili devalvaciju kune itd. Oni ne razumiju gornji koncept, niti će vam reći (jer se ne uklapa u njihovu populističku platformu) da je devalvacija u stvari isto što i osiromašenje, jedna skrivena prevara, u kojima NAJGORE prolaze upravo oni najdalje od tiskare novca.

Jer kad vaša valuta vrijedi manje, sve vam je skuplje pogotovo u zemlji koja skoro sve uvozi – siromašniji ste. U biti se postižu isti učinci kao tzv. ‘internom devalvacijom’, smanjivanjem troškova, najviše plaća u javnom sektoru itd., ali ovo drugo zvuči jako loše i politički je teško za provesti, pa je uvijek bolja eksterna devalvacija. Koja bi se čak i dogodila da nam valuta nije vezana uz euro, pa je nemoguća (ali se događa deprecijacija puževim korakom). Zato su bile potrebne odlučnije reforme, koje – da su bile provedene – već bi dovele do većeg BDP i zadovoljstva ljudi.

Ono što je problem u monetarnim poticajima bile koje vrste, to je da oni moraju proći KROZ NEKOGA, pa od njega u početku najviše koristi imaju upravo oni za koje ‘raja’ to ne želi – banke! Sjetite se samo halabuke koja se digla u Americi prije nego poticaji nisu još proizveli učinke, a banke su počele jako profitirati od toga. Koliko naših komentatora-mudrosera se moralno superiorno ‘zgražalo’ nad Amerikom. Inače uočimo tu začuđujuću provincijsku moralnu superiornost ljudi koji ništa ne razumiju, ali sve znaju — baš kako nas je i ‘drug’ Tito indoktrinirao, pa smo se s visoka gledali na Zapad.

Budući da Hrvatska nije provela, niti razumije procese A-B-C gore, nego to radimo ‘po sili, kako nas nosi’, čeka nas još nekoliko godina mučnog razduživanja. Počet će nekakav kilavi rast BDP-a, ljudi će se već za godinu-dvije osjećati bolje i kad nekako iz sadašnjeg rikverca počnemo prebacivati iz prve u drugu brzinu, i nama će početi pomalo restrukturirati i vanjske dugove.

Hrvatska će biti OK, ali sve je daleko mučnije nego je moglo biti. I bit će značajno siromašnija nego je mogla biti – oportunitetni trošak je golem.

5. Obećao sam gore još linkova, evo. Prvi pokazuje razmjere svinjarije u Grčkoj. Ali svakako pročitajte i gornji Lewisov članak.
– Greece Seeks Third Debt Restructuring: Who’s on the Hook?
– Greece finance minister reveals plan to end debt stand-off

6. Inače sam odmah po pobjedi Syrize rekao da će grčke dionice početi rasti (upravo jer će biti suprotno nego što je Cipras najavljivao), to se nije dogodilo, ali jučer, nakon kapitulacije Ciprasove retorike su im dionice već počele rasti (čime nisu ni približno nadoknadile gubitke od prošlog tjedna), a tako mislim da će biti i idućih dana. I to će vam i dalje biti najbolji ‘semafor’ onoga što se događa u Grčkoj.

p.s. 10:00 Tekst je pisan ujutro u 7, bio sam ‘malkice’ u pravu u točki 6: grčke dionice su oko 7% gore. I kako Cipi bude dalje podvijao rep, tako će rasti još i više … grčka burza.

Nenad Bakić/Eclectica

*Stavovi izneseni u kolumnama i komentarima su osobni stavovi autora i ne odražavaju nužno stav redakcije Index.hr portala