Foto: Arhiva

USPRKOS gospodarskoj krizi koja traje četiri godine i neizvjesnom oporavku, 29 posto hrvatskih građana nada se da će imati mogućnosti za štednju i tijekom 2013., pokazalo je 
istraživanje koje je za Hrvatsku poštansku banku provela agencija GfK.

Istraživanje je provedeno u prosincu na uzorku od 600 ispitanika starijih od 18 godina, a dio pitanja odnosi se na štednju i kredite, odnosno ukupno poslovanje s bankama. 

Većina građana neće ništa uštedjeti

Samo 5 posto građana koristit će kredite više nego tijekom 2012., a tek 2 posto računa da će više zaroniti "u crveno". Sudeći po oprezu prema budućim zaduženjima izgleda da su građani unaprijed računali na pad kreditnog rejtinga i neizvjesnost koju to donosi čitavom gospodarstvu. 

Ispitanici su klijenti različitih banaka koje posluju u Hrvatskoj, a  među njima je desetak  posto  klijenata HPB-a što odgovara tržišnom udjelu banke mjerenim brojem tekućih računa građana.

Među građanima koji očekuju da će tijekom 2013. imati mogućnost za štednju, 17 posto će ih štedjeti u kunama, a 12 posto u stranoj valuti. Većina građana, njih 68 posto, svjesni su da u narednoj godini neće uspjeti ništa uštedjeti. Naime, 56 posto ispitanika ne može "sa strane" staviti ni kunu, a dodatnih 12 posto vjeruje da će u narednoj godini morati trošiti i dosadašnju ušteđevinu.

U minusu je spas

Na pitanje koje će bankarske usluge sljedeće godine koristiti više nego do sada građani naglašavaju rast plaćanja bankovnim karticama na rate (18 posto ispitanika) te rast dopuštenih prekoračenja po tekućem računu (22 posto ispitanika).

Očekujući nastavak krize građani će, dakle, i dalje tražiti oslonac u karticama i dopuštenim minusima kako bi zadržali standard i kupovnu moć. Građani su, međutim, sve oprezniji s granicom svog zaduženja, većina pokušava izaći "iz crvenog", pa samo 2 posto njih očekuje da će u 2013. češće nego ove godine odlaziti u nedopušteni minus.

Ukoliko im zatreba kredit tijekom 2013. više od polovice  građana, čak 58 posto, odlučilo bi se za kune. Svaki peti ispitanik odgovorio je da bi uzeo kredit vezan uz euro, a 11 posto kaže da im je svejedno u kojoj bi se valuti zadužili.