Foto: FAH (Ilustracija)

DVOJICA čelnika globalne udruge za energetsku ekonomiju smatraju Hrvatsku energetski važnom zemljom i ovih su se dana u Zagrebu sastala s vodećim ljudima sveučilišta, politike i industrije sa željom da u Hrvatskoj osnuju podružnicu kakve imaju u tridesetak zemalja svijeta.

"Mi smo globalna organizacija koja se specijalizirala za područje u kojem se presijecaju energetika i ekonomija. Međunarodna udruga za energetsku ekonomiju (IAEE) ima 29 međunarodnih podružnica, najviše u Europi. Upravo stižemo iz Slovenije u kojoj smo i službeno osnovali podružnicu i došli smo u Zagreb vidjeti ima li interesa da je osnujemo i ovdje”, rekao je David L. Williams, direktor IAEE.

Nakon niza sastanaka s predstavnicima regulatorne agencije Here, energetskog instituta Hrvoje Požar te s predstavnicima ekonomskog fakulteta, Williams i Guerkan Kumbaroglu iz Turske najavljuju skoro održavanje konferencije u Dubrovniku.

“Nadamo se da ćemo u travnju iduće godine održati konferenciju o temi prirodnoga plina i mreži plinovoda”.

“Sastanci (u srijedu u Zagrebu) bili su veoma produktivni, oduševljeni smo velikim interesom koji nas je dočekao. Prije dolaska u Hrvatsku nismo u zemlji imali članova i nismo imali kontakata, za razliku od Slovenije”, rekao je Kumbaroglu.

U Zagrebu su se, među ostalim, sastali s Marinom Zovkom, predsjednikom uprave tvrtke Plinacro, s predstavnicima tvrtke PSP (Podzemno skladište plina), članicom uprave Ivanom Ivanić i direktorom Kristijanom Starčevićem, s Goranom Granićem iz Energetskoga instituta "Hrvoje Požar", s profesorom Juricom Šimurinom s zagrebačkog ekonomskog fakulteta, s Daliborom Pudićem iz energetske regulatorne agencije Here, te Josipom Borkom, predsjednikom uprave CEI-ja, Centra za praćenje poslovanja energetskog sektora i investicija.

Velika potpora i interes u Hrvatskoj

“U dva dana i osam institucija naišli smo na veliku potporu i interes, čak i za uspostavu predstavništva”, dodaje. “Sad kanimo osnovati podružnicu, što je izvrsno i koincidira s našom strategijom i identifikacijom Hrvatske kao važne zemlje za nas, kad je u pitanju energija”.

Na sastancima su čuli različita mišljenja o prednostima i manama hrvatskoga energetskog sektora, kažu. "Mi zapravo otvaramo hrvatski energetski sektor, pružamo mu cijeli niz međunarodnih, globalnih mogućnosti. I to su naši kolege ovdje vrlo dobro prihvatili".

“Naša se organizacija temelji na tri stupa: industrija, vlada i sveučilište. Energetski rast i razvoj profitiraju od njihove debate. Želja nam je da se te tri institucije i ovdje sastanu i povedu energetski dijalog, raspravu o smjeru u kojem se treba kretati vaš energetski sektor u idućih nekoliko godina", najavljuje Williams.

IAEE je, kažu, nepolitična, nevladina i neprofitna organizacija. "Politički smo neutralni, ali svojom aktivnošću mi doprinosimo sinergiji onih koji donose odluke, koji stvaraju politiku – za njih su naše aktivnosti veoma korisne", kaže Williams.

Po njegovim riječima, upravo politička neutralnost IAEE pomaže u uspostavi dijaloga zainteresiranih strana u energetici. “U tome i jest jedinstvenost naše organizacije. Budući da ne zauzimamo političku stranu, mi pridonosimo odvijanju dijaloga. Trudimo se da oni kojima je to potrebno dobiju ono što zaslužuju kad je u pitanju proizvodnja energije”, kaže Williams. “I to po prihvatljivim cijenama”, dodaje Kumbaroglu.

U razgovoru s predstavnicima instituta Hrvoje Požar otkrili su da se ta organizacija bavi istraživanjem u trećim zemljama i uočili priliku za suradnju. “Mi nismo znali da su Hrvati tako intenzivno uključeni u energetsko-ekonomsko istraživanje u drugim zemljama. Mislili samo da se bave uglavnom Hrvatskom, a na Hrvatsku se odnosi tek 15 posto njihova poslovanja”, kaže Williams i objašnjava kakvu ulogu u tome može imati IAEE.

“Ponudili smo im pomoć u istraživanju jer naši su profesionalci već ondje. Naprimjer, oni istražuju u Africi, a mi imamo četvrtu po veličini podružnicu u Nigeriji, za što oni nisu znali. To je taj jedinstveni aspekt našega partnerstva: mi saznamo što oni rade i spajamo ih s našim članicama”.

Baza na sveučilištu

Nakon misije u Zagrebu uvjereni su da će se hrvatska podružnica brzo osnovati, “Nadam se da će svi naši sugovornici postati naši članovi”, kaže Williams.

“Kad uspostavimo podružnicu, ona će se vjerojatno utemeljiti pri zagrebačkome sveučilištu jer su dvojica profesora bila veoma zainteresirana. A mi trebamo dom, bazu. To može biti bilo koja od organizacija s kojima smo se sastali. Ne mora nužno biti sveučilište, može biti i u vladi i u industriji. Ali kao svaka organizacija, trebamo dobrovoljce, ljude koji imaju strast da provedu misiju”.

IAEE je osnovan 1977. kao reakcija na energetsku krizu sedamdesetih. Sjedište te neprofitne organizacije u Sjedinjenim je Državama, a danas okuplja više od 4500 članova u sedamdesetak država, a ima i gotovo trideset podružnica.

IAEE pruža interdisciplinaran forum za razmjenu ideja i iskustava te raspravu o problemima među stručnjacima u područje energetske ekonomije.

Izdaje dva časopisa:The Energy Journal akademska je publikacija koja izlazi svaka tri mjeseca i dostupna je svim članovima, a bilten Energetski forum IAEE objavljuje najnovije informacije o organizaciji te članke namijenjene javnosti zainteresiranoj za područje energetike.

Dubrovačka konferencija

Svake godine IAEE u drugoj zemlji održi međunarodnu energetsku konferenciju na kojoj sudjeluju izaslanici i govornici iz cijeloga svijeta.

Krajem svibnja međunarodna je konferencija održana u Turskoj, a dogodine će biti u norveškome gradu Bergenu.

Dvojica dužnosnika IAEE najavljuju održavanje konferencije u travnju u Dubrovniku. “Uskoro ćemo organizirati konferenciju o geopolitičkim plinskim izazovima i mogućnostima za Hrvatsku”. Bit će to mini-konferencija, prilagođena hrvatskim potrebama, dodaju.

“Čini se da su ovdje glavni problem nesigurnost i nedostatak dugoročnog planiranja za energetski sektor, zajedno s problemom financiranja”, kaže Kumbaroglu. “Mi ćemo okupiti ključne igrače, da evaluiraju ta pitanja i možda pridonesu iznalaženju rješenja”, najavljuje.

“Hrvatska je sada u savršenoj poziciji da postane plinski koridor. Uz (krčki) LNG terminal koji se priprema, postoji mogućnost da Hrvatska uvozi LNG iz cijeloga svijeta”, kaže predsjednik IAEE i predsjednik uprave turske udruge za energetsku ekonomiju Kumbaroglu.

S hrvatskim su domaćinima razgovarali i o Jadransko-jonskom plinovodu. “To je veoma važno pitanje, zato ćemo i organizirati konferenciju. Uključit ćemo i Albaniju, Crnu Goru, Bosnu i Hercegovinu”.

U Dubrovniku će se razgovarati o smjerovima dolaska plina, o rizicima i o modelima financiranja. "Razgovarat ćemo o tome odakle će plin dolaziti i koje su ekonomske alternative, a koji rizici", kaže Williams, a Kumbaroglu dodaje da će govoriti o modelima financiranja tako golemih projekata.

Konferencija će se, najavljuju, baviti i projektima izgradnje plinovoda i terminala za ukapljeni plin, a “riječ je o milijardama dolara”.

“(Budući LNG terminal na Krku) ima kapacitet od šest milijarda kubičnih metara na godinu, a Kumbaroglu kaže da je to malo.

“To je malo po mojem mišljenju, ali i dalje je dvaput više od hrvatske potrošnje”, dodaje.

Kumbaroglu najavljuje da će se u Dubrovniku razgovarati i o tome hoće li za Jadransko-jonski plinovod biti dovoljno plina s Kaspijskoga jezera. “Zato moramo dovesti sve ključne igrače da razgovaraju o pojedinostima”.

Budući da na Balkanu još nemaju podružnice i tek kane izgraditi mrežu, prije dubrovačke konferencije, već krajem ljeta najavljuju i novu misiju po Balkanu.