Foto: Hina

NAKON uvjerljive pobjede radikalno lijeve Sirize u Grčkoj koja se protivi mjerama štednje, Europska unija morat će pregovarati s njezinim čelnikom Aleksisom Ciprasom i birati između sukoba i teških ustupaka za neke države članice kao što je Njemačka, pišu agencije.

> Guardian o pobjedi Syrize: Vrijeme je da sjever posluša poruku s juga

Aleksis Cipras želi restrukturirati grčke dugove, koji iznose 175 posto BDP-a, dok njegovi europski partneri imaju u vidu samo njihovo ublažavanje pod uvjetom nastavka provedbe reformi, piše France Presse.

Prvi signali bit će upućeni u ponedjeljak sa sastanka ministara financija EU-a u Bruxellesu na kojem će se razgovarati o budućnosti programa pomoći Ateni i njezinim golemim dugovima.

Grčki dug iznosi 320 milijarda eura, no rate su trenutačno relativno male jer je rok za otplatu zajmova već pomaknut na poslije 2050.

Sirizina pobjeda iznenadila je svojim razmjerima, ali je bila očekivana.

"Nećemo moći izbjeći pregovore o programu pomoći, ali pitanje je na što će se oni odnositi: rokove dospijeća zajmova, iznose ili oboje", rekao je za AFP jedan europski izvor u Bruxellesu. "Kad je riječ o iznosima, to će biti najteže."

Odlučujuće će biti stajalište Njemačke. Ciprasova pobjeda "potkopava sadašnju politiku osmišljenu na njemačkim načelima", rekao je Julian Rappold iz Njemačkog instituta za vanjsku politiku. "Put za koji (kancelarka Angela) Merkel tvrdi da nema alternative mogao bi biti doveden u pitanje."

Grčki partneri spremni su novoj grčkoj vladi dati više vremena prije nego počnu ozbiljno pregovarati o programu pomoći, kaže francuski ministar financija Michel Sapin.

Prvi odgovor moglo bi biti produljenje sadašnjeg programa za šest mjeseci, nakon što je u prosincu produljen do kraja veljače, doznaje se iz europskih izvora.

No vrijeme istječe. "Pitanje je do kada Grčka može izdržati u financijskom smislu", upozorava Sapin. "Hoće li Grčka potkraj ožujka moći platiti svoje državne službenike?"

"Moramo vidjeti što će Cipras predložiti", rekao je talijanski ministar za europske poslove Sandor Gozi.

Cipras ne želi sukobe nego pregovore

"Grčki narod ostavlja štednju iza sebe", rekao je Cipras u nedjelju u prvom obraćanju javnosti nakon pobjede svoje stranke. Istaknuo je da ne želi "sukobe" nego "pregovore" s međunarodnim vjerovnicima o "novom održivom rješenju koje bi koristilo svima", ne ulazeći u pojedinosti.

Siriza je najavila da će povisiti minimalnu plaću s 580 na 751 euro, podići prag neoporezivog dohotka na 12 tisuća eura godišnje, uvesti 13. mirovinu onima čija je mirovina ispod 700 eura mjesečno, zaštititi jedinu nekretninu za stanovanje od ovrha, ukinuti porez na potrošnju energije u domaćinstvima i osigurati besplatnu zdravstvenu skrb.

Sredstva za svoj program, oko 12 milijarda eura, namjerava osigurati smanjivanjem otplate duga, borbom protiv poreznih utaja i prijevara i boljim korištenjem europskih fondova.

Partija pokera

Tjedni koji dolaze bit će napeti, ocijenio je jedan visoki europski dužnosnik. Merkel i Siriza "igrat će strastvenu partiju pokera", rekao je Rappold. "Njemačka vlada u ovom trenutku ne želi pregovarati o otpisu duga", istaknuo je. "Ali Berlin će morati pristati na ustupke."

"Ne želimo biti oni koji će gurnuti Grčku u ponor", dodao je.

"Potrebno je ublažiti dug, primjerice produljenjem rokova dospijeća i novim smanjenjem kamata za neke zajmove", rekao je ekonomist Jacques Sapir za francuski dnevnik Liberation.

Ekonomist Paul De Grauwe upozorio je da bi odbijanje da se ublaži dug bila pogreška jer bi se time "osudilo Grčku na još puno teških godina i ohrabrilo ekstremističke političke pokrete", što bi "snažno potreslo cijelu eurozonu".

"Nećemo oprostiti dugove, ali spremni smo razgovarati o produljenju programa pomoći ili o rokovima... No, to neće promijeniti činjenicu da Grčka mora nastaviti s ekonomskim reformama", rekao je finski premijer Alexander Stubb, prenosi Reuters.

Član izvršnog odbora Europske središnje banke (ECB), francuski ekonomist Benoit Coeure naglasio je da banka neće sudjelovati u otpisu dugova Grčkoj, ali su moguće promjene u ročnosti duga.

"On (Cipras) mora vratiti dugove, takva su pravila igre u Europi", istaknuo je Coeure u razgovoru za radio Europe 1. "U Europi nema prostora za jednostrane poteze, ali to ne isključuje mogućnost rasprave, primjerice, o promjeni ročnosti duga", kazao je Coeure.

Njemački povjerenik u novoj Europskoj komisiji Guenther Oettinger upozorio je da bi restrukturiranje grčkog duga uputilo pogrešnu poruku ostalim zemljama u eurozoni.

"Ako otpišemo dio grčkog duga, to će poslati pogrešan signal Portugalu ili Irskoj, Cipru ili Španjolskoj", rekao je Oettinger za njemački radio Deutschlandfunk, dodajući da nova vlada u Ateni mora poštivati dogovore s partnerima u eurozoni.

Izlazak iz eurozone

Izlazak iz eurozone za Sirizu ne dolazi u obzir. Europski dužnosnici učinili su također sve kako bi ugasili požar koji su izazvale sugestije iz Berlina da je i to moguće. Njemačka kancelarka Angela Merkel i sama je na kraju kazala da Grčka mora "ostati dijelom europske povijesti".

No Grčka bi mogla izići iz eurozone "slučajno", rekao je grčki ministar financija Guikas Hardouvelis, upozoravajući na mogući domino efekt koji bi počeo odbijanjem Atene da plati dugove koji su došli na naplatu, što bi izazvalo val panike među štedišama i povlačenje novca iz banaka te na kraju odbijanje Europske središnje banke da pomogne neposlušnoj Sirizinoj vladi.