KADA Državno odvjetništvo na prijave potencijalnog kriminala u državnim i javnim tvrtkama odgovora s "provodimo izvide", a na kraju se ispostavi da od toga nema ništa, koji je krajnji rezultat? Radnici izlaze na ulicu i traže pravdu. 

 

 

Upravo to se ovih dana događa s hrvatskim naftnim gigantom Inom. Kako smo već pisali, DORH je utvrdio da je predmet kaznene prijave osnovan, a vezano za nepovoljne ugovore u Ini, a podnositeljima prijave protiv odgovornih u Ini odgovorili su kako provode izvide. No, kada smo provjerili u samoj Ini rekli su nam više puta kako nitko iz DORH-a nije provjeravao njihov novi sustav vrednovanja radnih mjesta. Slično se opet događa s Inom i to s prijavama državnim institucijama da Uprava Ine želi odvojiti maloprodaju, odnosno benzinske crpke iz Ine te da je u tom smislu pokrenuta akcija osnivanja kćeri tvrtke imena Malina (MALoprodaja INA), a što je uvod u rastakanje ove tvrtke i masovne otkaze za oko 2500 zaposlenika. 

 

Županijsko državno odvjetništvo kao i Državni inspektorat obaviješteni su o nakanama Uprave, a od dijela zaposlenika predan je i zahtjev za "privremenom mjerom nad poslovanjem Ine zbog sumnje u udruživanje svih socijalnim partnera i poslodavaca s ciljem uništenja postojeće Ine". Prijave su krenule od lipnja prošle godine, no do danas nema apsolutno nikakvih rezultata. Osim jednog. Naime, za sutra je najavljen prosvjed dijela radnika Ine u 11 sati u Zagrebu ispred upravne zgrade Ine s ciljem ciljem da se jasno iskaže neslaganje s namjerama i postupcima Poslodavca koji ugrožavaju radno-pravni i materijalni status radnika Ine. 

 

 

INAŠ- Sindikat radnika INE i društava INE, uz podršku druga dva sindikata koji djeluju u INA d.d., SING-a i SS EKN-a i Udruga branitelja iz INE želi naglasiti da se protive namjeri Poslodavca da ustupi poslove koje obavljaju radnici INE, drugim pravnim i fizičkim osobama i stvore višak radnika u INI! 

 

"Došli smo do kraja u pregovorima oko Kolektivnih ugovora. Dalje ne ide. Prijepor je oko članka 12. koji štiti radnike od izdvajanja poslova koji bi mogli prouzročiti višak radnika INE i rješavanja problema održivog poslovanja SD Trgovine na malo kroz Kolektivni ugovor unutar INA,d.d", kaže za Index Maja Rilović, šefica sindikata Inaš, koja nam je potvrdila da i sindikati imaju informaciju da je Uprava Ine već napravila sve kako bi preko tvrtke kćeri prebacila poslovanje maloprodaje. Na taj bi način moglo biti ugroženo oko 2,5 tisuća radnih mjesta jer bi se poslovi ugovarali s najamnim radnicima, a ne sa zaposlenicima Ine. No, puno je bitnije da je prosvjed radnika Ine zapravo bunt protiv dosadašnjeg vladanja MOL-a.  

 

 

"Današnja INA svakim je danom sve dalje od titule regionalnog lidera - što  je cilj koji je deklarirao MOL kada je ulazio u INU. Ozbiljno smo zabrinuti za sudbinu i opstojnost INE i radnika INE! Prva linija obrane od izbacivanja radnika INE van INE i pretvaranje radnika u najamne radnike koji će raditi za "šaku dolara" je zadržavanje radnika benzinskih postaja unutar INE i potpisivanje Kolektivnog ugovora", smatraju buntovni sindikati. 

 

Rilović nam je potvrdila kako su o svemu obavijestili premijera Zorana Milanovića prije više od mjesec i pol dana. Prije mjesec dana obaviješten je i ministar gospodarstva no također bez ikakve reakcije. Vrijedno je spomenuti da su udruženi Sindikati izjavili još u siječnju ove godine kako im nije prihvatljiv predloženi novi operativni model upravljanja benzinskim postajama, no ni tada nije bilo javne reakcije. 

 

"Oni samo šute. Kao puno puta do sada. To je ta njihova politika", kaže nam  na kraju Rilović.

 

 

Iz Uprave Ine za Index kažu kako, barem za sada, nema odluke koja bi išla u smislu izuzimanja Ine Maloprodaje. 

 

"Vezano uz segment Trgovine na malo, podsjećamo da INA ne razmatra izdvajanje niti jedne od svojih temeljnih djelatnosti pa tako ni maloprodaje. Razmatraju se isključivo moguća unapređenja operativnog modela maloprodaje, čime kompanija planira povećati konkurentnost djelatnosti, a pojedina od njih predviđaju i mogući model u kojem će drugo društvo unutar INA grupe pružati uslugu operativnog upravljanja benzinskim postajama. Konačna odluka o modelu nije donesena", kažu u Ini za Index. 

 

No, prema neslužbenim informacijama koje posjeduju Sindikati odluka o osnivanju nove tvrtke donesena je na sastanku Uprave tvrtke 12. ožujka ove godine. Nije poznato je li s tom odlukom upoznata Vlada RH te je li ta odluka po Statutu Ine. Odnosno ima li Uprava Ine prešutno odobravanje Vlade? 

 

 

Navodno u Ini žele izdvojiti Maloprodaju jer prema strukturi troškova u maloprodaji trošak osoblja iznosi visokih 73 posto što je, tvrde u Ini, daleko više nego kod konkurencije jer su plaće djelatnika Ine u maloprodaji 30 do 50 posto veće nego kod konkurencije u Hrvatskoj. Navodno je tako bruto plaća voditelja Ininih postaja iznosi oko 9 tisuća kuna, dok prodavači zarađuju više od 8 tisuća kuna. U maloprodaji odnosno u ugostiteljskim objektima pri crpkama konobari, kuhari i perači imaju plaće od oko 7.800 kuna što je više od prosjeka. 

 

Ako bi Ina uspjela izuzeti poslovanje Maloprodaje na takav bi način voditelj postao mogao imati plaću od oko 7 tisuća kuna, prodavač do 5.400 kuna, a kuhari, konobari i perači do 4.500 kuna. Model drakonskog smanjenja plaće odnosno prilagođavanja tržišnim uvjetima Uprava Ine nije postigla za pregovaračkim stolom, no nadaju se da će to uspjeti ovakvom odlukom o osnivanju i prebacivanju poslovanja na tvrtku kćer.  

 

Protivnici takvog razmišljanja kažu da se Ina, kada je riječ o plaćama ne može usporediti u Hrvatskoj jer konkurencije zapravo i nema. Primjerice rijetka konkurencija nema svoje radnike već posluju na temelju franšize ili najma, a problem kod takvih ugovora je u teško naplativim prekovremenim satima, radom vikendima koji se ne plaća posebno kao i noćni rad.  Uostalom umjesto povećanja profita Uprava se odlučuje za maksimalno rezanje troškova plaća nižih službenika dok u isto vrijeme u medijima se može pročitati kako je Uprava izvojevala veće plaće.      

 

Sindikat smatra kako je jedini i krajnji cilj Uprave Ine izdvajanja Maloprodaje zbog smanjenja plaća, ali i prava radnika no to bi po Inu imalo gotovo pa katastrofalne dugoročne posljedice. Naime, postala bi upitna dugoročna vizija razvoja Ine.   

  

Bilo postupanje Ine opravdano ili ne, odnosno bez obzira jesu li Sindikati u pravu ili ne, nepostupanje nadležnih državnim institucija te Banskih dvora u ovakvim slučajevima postavlja se kao pravilo. Nakon netransparentnog djelovanja i neaktivnosti dogodilo nam se tako da nakon presude bivšem premijeru Ivi Sanaderu za primanje mita shvatimo da ne možemo ništa promijeniti u Ini jer su odluke već potpisane i prihvaćene.

 

A možda se upravo danas ponavlja povijest?