Foto: Shutterstock (Ilustracija)

"RIZIK od eksploatacije nafte u Jadranu je neprihvatljiv", kaže za Index Vjeran Piršić, eko-aktivist i čelnik udruge Eko Kvarner. Za Piršića, to čak i nije pitanje zaštite okoliša, već zdravog razuma: puno ćemo više, kako kaže, izgubiti na turizmu, nego što možemo zaraditi na nafti.

U 2013. Hrvatska je od turizma zaradila 7,2 milijarde eura. Procjenjuje se da je prošle godine zarada bila nešto veća, oko 7,5 milijardi eura, odnosno oko 57,5 milijardi kuna. Piršić predviđa da će eksploatacija nafte u Jadranu zasigurno ugroziti prihode od turizma, koji bi mogli biti i do 10 posto manji.

"A ministar gospodarstva Ivan Vrdoljak govori da ćemo u narednih pet godina zaraditi nekakve četiri milijarde kuna. Pa jasno je da daleko više gubimo na šteti od turizma nego što možemo dobiti od nafte i plina", kaže Piršić.

Može li se od nafte uopće zaraditi?

Činjenica je da je trenutno zapravo nemoguće predvidjeti hoće li Hrvatska od nafte i plina u Jadranu uopće imati ikakvu zaradu. Osim što još nije poznato postoje li u Jadranu nafta i plin u količinama zbog kojih bi eksploatacija bila isplativa, problematična je i činjenica da cijena nafte na svjetskom tržištu drastično pada.

"Sadašnji pad cijena nafte sigurno će imati utjecaj na dinamiku istraživanja, ali ne toliko na istražnu fazu koja nam predstoji u sljedećih pet godina. Primjerice, događa se i u svijetu da su velike kompanije otkazale ugovore o razradi ležišta, ali ne i ugovore o istraživanjima. Sadašnji pad cijena mogao bi ugroziti razradu ako jednog dana dobijemo pozitivne nalaze. Ako cijene ostanu pet-šest godina niske, onda cijeli projekt visi", rekao je za Index Igor Dekanić, redoviti profesor na Rudarsko-geološko-naftnom fakultetu.

Krenula javna rasprava o okolišu

Podsjećamo, Vlada RH je početkom godine izdala dozvole za istraživanje i eksploataciju na deset istražnih prostora na Jadranu. Dozvolu su dobile kompanije Marathon Oil, OMV, ENI, Medoilgas i Ina. Marathon Oil i OMV istraživat će sedam polja, ENI i Medoilgas jedno polje, a Ina dva polja.

Ugovor s pet navedenih kompanija trebao bi biti potpisan nakon što završi javna rasprava o Strateškoj studiji utjecaja na okoliš, koju je danas objavila Agencija za ugljikovodike. Javna rasprava traje do 16. veljače.

"Važno je napomenuti kako Strateška studija okvirnog plana i programa istraživanja i eksploatacije ugljikovodika na Jadranu daje smjernice i preporuke koje se primjenjuju prilikom planiranja specifičnih aktivnosti. Kriva je percepcija da će kompanije koje su dobile pravo istraživanja i eksploatacije ugljikovodika na Jadranu sutra doći i početi bušiti. Naime, prije svake istražne radnje kao što su 3D seizmičko snimanje i istražno bušenje, a u skladu s mjerama i preporukama iz strateške studije mora se napraviti Ocjena prihvatljivosti za ekološku mrežu, a ako se jednog dana utvrdi komercijalno otkriće, prije same eksploatacije mora se napraviti Studija utjecaja na okoliš koja je bezuvjetno obvezujuća te propisuje da li se i ako da, na koji način eksploatacija smije raditi", tvrdi Barbara Dorić, predsjednica Uprave Agencije za ugljikovodike.

"Približavamo se demokratskim standardima Nigerije"

Hrvatski eko-aktivisti imaju drugačije stajalište. Piršić naglašava da je čitav projekt istraživanja i eksploatacije u Jadranu izveden mimo demokratskih standarda. U Banskim dvorima toliko su se polakomili za potencijalno spasonosnim crnim zlatom da nisu obavili nikakve konzultacije s lokalnim zajednicama, ali ni s radnicima u turizmu i ribarstvu.

"Gura se projekt bez temeljite studije i potrebnih konzultacija. To nas ne približava demokratskim standardima Norveške, već Nigerije, gdje velike naftne kompanije poput Shella mogu platiti vojsku da pobije one koji se bune protiv eksploatacije", oštar je Piršić.

Naglašava da je za okoliš štetna već i samo istraživanje koje će pokazati ima li u Jadranu dovoljno nafte za eksploataciju.

"Seizmička istraživanja temelje se na podvodnim eksplozijama. Što znači da ćemo vrlo vjerojatno potjerati ribe. Morski svijet je vrlo osjetljiv na takva istraživanja, to smo već vidjeli kada je Spectrum radio istraživanja u Jadranu pa je došlo do neočekivanih promjena u morskim staništima nekih vrsta", kaže Piršić.

"S ponistre se vidi tanker"

"Velike štete možemo očekivati čak i s regularnom eksploatacijom. Koliko ćemo izgubiti na turizmu ako se pojave platforme na horizontu? Neće više biti s ponistre se vidi Šolta, nego s ponistre se vidi tanker. Zamislite da netko dođe na Mljet ili Kornate pa ima pogled na platforme. Hoće li taj netko opet doći u Hrvatsku? Hoće li preporučiti Jadran svojim prijateljima? Što ako naši turisti nautičari na YouTube krenu stavljati snimke platformi na Jadranu?", pita se Piršić.

Ako pak zbog eksploatacije dođe do incidenta koji bi značio curenje nafte u more, onda već govorimo o katastrofi, naglašava Piršić. Jadransko more je, kao što je već upozoravala svjetska nevladina organizacija za zaštitu prirode WWF, vrlo sporo i potrebno je čak 80 godina za izmjenu morske vode. Toliko bi vremena trebalo da se Jadran očisti od nafte u slučaju izlijevanja u more.

"Ne bi to bila situacija poput havarije Deep Water Horizona u Meksičkom zaljevu, jer tamo je ipak pijesak. Kod nas bi to bilo puno sličnije izlijevanju koje je Exxon Valdez imao na Pacifiku. Radi se o tome da je naš kamen živ, u njemu žive prstaci, alge, ne možete ga samo ukloniti. Naši bi potomci desetljećima morali čistiti kamen po kamen", kaže Piršić.

Referendumom protiv naftnih kompanija

Zbog svega navedenog, eko-aktivisti ne namjeravaju tek tako odustati od borbe protiv eksploatacije nafte u Jadranu. Pripremaju nekoliko akcija, a razmatra se i referendum, potvrdio nam je Piršić.

"Reakcije će vjerojatno biti dobro promišljene. Nećemo ništa raditi preko noći, čekat ćemo kraj javne rasprave. Zabrinjavajuće je da je društvo toliko osiromašeno i očajno da ovakvi projekti mogu prolaziti. Prije deset godina ne bi prošli tako lako. Razmišljamo o nekoliko varijanti, a jedna od njih je i referendum. Ima li ova vlast ili bilo koja vlast pravo dovesti tako opasan projekt u Hrvatsku bez da građani nešto o tome kažu? Ja mislim da nema", zaključuje Piršić.