Foto: Hina

RUSIJA mora prestati lagati i raspirivati sukob na istoku Ukrajine, poručila je u četvrtak američka veleposlanica pri UN-u Samantha Power na izvanrednoj sjednici Vijeća sigurnosti UN-a.

Power je navela čitav niz indicija koje dokazuju izravnu upletenost ruskih snaga u sukobu, upozoravajući da bi, "kada se ništa ne bi učinilo protiv te prijetnje, to skupo stajalo".

Konstatirajući da se Rusija "oglušuje" na upozorenja Zapada u vezi Ukrajine, Power se upitala kako u takvim uvjetima uvjeriti druge zemlje u ruskom susjedstvu da im je sigurnost zajamčena.

"Pitanje je ne što možemo reći Rusima nego što možemo učiniti da slušaju", kazala je.

Putin hvali pobunjenike: "Vi ste vojska Novorusije"

Predsjednik Rusije Vladimir Putin se, međutim, ne doima zabrinuto reakcijama Zapada. Štoviše, Putin se prvi put javno obratio ukrajinskim pobunjenicima i pohvalio ih zbog "velikog uspjeha", prenosi britanski Telegraph.

U govoru koji se lako može shvatiti kao prikriveno proglašenje pobjede, Putin je ukrajinske separatiste nazvao "vojskom Novorusije". Novorusija je naziv koji su pobunjenici nadjenuli svojoj samoproglašenoj državi, a ujedno i povijesni naziv ruskog carstva.

Od pobunjenika je Putin zatražio da osiguraju koridor kroz koji sigurno mogu proći opkoljene ukrajinske snage na istoku zemlje. "Tako ćemo izbjeći nepotrebne žrtve. Dopustimo im da napuste područje sukoba, da se vrate svojim obiteljima i da se ranjenicima pruži hitna medicinska pomoć", rekao je Putin.

Također, Putin je obećao da će Rusija nastaviti pružati humanitarnu pomoć civilima na istoku Ukrajine.

Podsjećamo, Ukrajina i zapadne zemlje tvrde da se ruska vojska direktno uključila u sukobe u Ukrajini. Strahuje se da od otvorenog rata između Rusije i Ukrajine.

Grant: Dokazi su nepobitni

Britanski veleposlanik Mark Lyall Grant također je osudio "izravno rusko vojno uplitanje" i zatražio od Moskve da "odmah povuče svoje vojne snage i oružje" s ukrajinskog teritorija.

On smatra da su "dokazi nepobitni". Kao primjer je naveo satelitske snimke NATO-a raketnih sustava i ruskih specijalnih snaga Specnaz raspoređenih na istoku Ukrajine "već nekoliko mjeseci".

S druge strane, ruski veleposlanik Vitalij Čurkin optužio je SAD da je u Ukrajinu poslao "na desetke savjetnika" te da ukrajinska vojska "bombardira civile" u područjima koja drže separatisti.

"Moja poruka Washingtonu je prestanite se miješati u unutarnja pitanja suverenih država", rekao je.

NATO: Rusija narušila ukrajinski suverenitet

Sa sastanka NATO saveza stigle su otvorene optužbe na račun Rusije za "otvorenu povredu" ukrajinskog suvereniteta.

Glavni tajnik NATO saveza Anders Fogh Rasmussen rekao je kako je unatoč "ispraznom negiranju" sada jasno da su ruske snage ilegalno ušle u Ukrajinu. Rasmussen je poručio da će savez poštovati svaku sigurnosnu želju ukrajinske strane, čiji je premijer Arsenij Jacenjuk rekao kako zemlju okreće prema članstvu u NATO savezu.

Najavio je slanje zakona u parlament kako bi prekinuo nesvrstani status Ukrajine.

Ruski predsjednik Putin ranije je optužio ukrajinsku stranu za krizu usporedivši opsade Luganska i Donjecka s onima nacista.

Kijev je poručio kako je Putinov utjecaj na pobunjenike i sukob čit nakon što je zatražio humanitarni konvoj za ukrajinske vojnike na što su pristali pobunjenici.

NATO: U Ukrajini se bori više od tisuću ruskih vojnika

Predložio je da Vijeće usvoji deklaraciju kojom bi zatražilo "trenutačni prekid vatre" i "širok politički dijalog" u Ukrajini.

Izvanredni sastanak VS UN-a zatražila je Litva.

NATO procjenjuje da se u Ukrajini bori više od tisuću ruskih vojnika, dok to Moskva odlučno niječe.

Vijeće sigurnosti zbog podjela u svojim redovima i ruskog veta do sada nije usvojilo nijedno službeno zajedničko stajalište o ukrajinskoj krizi, osim rezolucije o padu zrakoplova Malaysian Airlinesa u Ukrajini.

Putin napade na Luhansk i Doneck usporedio s nacističkom opsadom Lenjingrada

Ruski predsjednik Vladimir Putin usporedio je u petak operacije ukrajinske vojske oko Luhanska i Donecka s nacističkom opsadom Lenjingrada i pozvao Zapad da prisili Kijev na sadržajne pregovore s predstavnicima istočnih ukrajinskih regija kako bi se postigao mir.

"Potrebno je prisiliti ukrajinske vlasti da započnu te pregovore, ne o tehničkim pitanjima... razgovori moraju biti sadržajni", rekao je Putin na forumu mladih izvan Moskve. Mora se razgovarati o tome kakva će prava imati stanovništvo Donbasa, Luhanska, cijelog jugoistoka zemlje u okviru suvremenih civiliziranih pravila, istaknuo je.

Također je kazao da ga vojna operacija Kijeva u istočnoj Ukrajini, gdje se vladine snage bore protiv proruskih separatista oko gradova Donecka i Luhanska, podsjeća na nacističku opsadu Lenjingrada tijekom Drugog svjetskog rata.

"Mala sela i veliki gradovi okruženi ukrajinskom vojskom koja izravno gađa stambena područja s ciljem uništenja infrastrukture... To me žalosno podsjeća na događaje tijekom Drugog svjetskog rata kada su njemački fašistički... okupatori opkolili naše gradove."

Ruski je predsjednik rekao da bi odluka Kijeva da ne koristi "humanitarni koridor", koji su spremni otvoriti proruski separatisti na istoku Ukrajine kako bi omogućili povlačenje vojnika koje drže u okruženju, bila ogromna pogreška te da bi dovela do velikih ljudskih gubitaka.

Putin je kazao da je ukrajinska kriza tragedija te da su Ukrajinci i Rusi "praktički jedan narod".

Istaknuo je da Rusija nije anektirala Krim nego ga je zaštitila. "Mi ga nismo anektirali. Mi smo dali mogućnost ljudima izraziti svoje stajalište i ispoštovali smo ga."

Putin je mladima govorio i o Arktiku i kazao da Moskva mora ojačati svoj položaj, ekonomski i vojno, u toj resursima bogatoj regiji gdje druge zemlje bore za utjecaj.

"Naši interesi su koncentrirani na Arktik. Naravno, trebamo posvetiti veću pozornost pitanjima razvoja Arktika i jačanja naše pozicije tamo".

Separatisti će otvoriti "humanitarni koridor" za ukrajinske vojnike

Proruski pobunjenici u Ukrajini izjavili su u petak da će udovoljiti zahtjevu Kremlja i otvoriti "humanitarni koridor" kako bi omogućili povlačenje ukrajinskih vojnika koje drže u okruženju, prenose agencije.

Zasad se ne zna kako će vlada u Kijevu reagirati na tu ponudu koju je prvo predložio ruski predsjednik Vladimir Putin, ali je odgovor ukrajinske vojske bio negativan.

Vojska je priopćila da je Putinov poziv samo pokazao da "su ti ljudi (separatisti) pod izravnom kontrolom Kremlja", prenosi Reuters.

Ruski je predsjednik zatražio od proruskih separatista u noći s četvrtka na petak da otvore "humanitarni koridor" za ukrajinske snage koje su opkolili proruski separatisti na istoku Ukrajine.

"Pozivam pobunjeničke snage da otvore humanitarni koridor za opkoljene ukrajinske postrojbe kako bi se izbjegle nepotrebne žrtve i dala im se prilika da se povuku iz operativne zone", kazao je Putin u priopćenju namijenjenom "pobunjenicima iz Nove Rusije", termin koji se koristi za označavanje nekoliko rusofonih regija na jugoistoku Ukrajine, prenosi agencija AFP.

Ukrajinski lojalistički borci opkoljeni su više od tjedan dana u gradu Ilovajsku, 40 km jugoistočno od separatističkog uporišta Donecka, čiji je pad tek "pitanje dana", ako je vjerovati proruskim pobunjenicima.

Ukrajinski vojnici našli su se opkoljeni nakon "znatnih uspjeha separatista protiv vojne operacije Kijeva", naglasio je Putin.

Kijev je optužio ruske vojnike da su ilegalno ušli u istočnu Ukrajinu i rekao je da će braniti svoj teritorij.

Rusija uporno niječe tvrdnje Kijeva i Zapada da je poslala vojnike da se bore zajedno sa proruskim separatistima na istoku Ukrajine.

Ukrajina želi obnoviti postupak prijama u NATO

Ukrajinski premijer Arsenij Jacenjuk kazao je u petak da parlamentu namjerava predložiti zakon kojim bi se obnovio postupak prijama u NATO Ukrajine, suočene s ruskom "agresijom".

"Vlada podastire parlamentu nacrt zakona kojim bi se poništio izvanblokovski status Ukrajine i vratilo na put prijama u NATO", kazao je Jacenjuk na vijeću ministara.

U travnju 2008. na summitu u Bukureštu čelnici zemalja članica NATO-a dogovorili su se da Ukrajina ima preduvjete da se pridruži Savezu što je jako naljutilo Rusiju.

No, 2010., proruska ukrajinska vlada predsjednika Viktora Janukoviča odustala je od tog cilja nastavljajući, međutim, surađivati s NATO-om.

Jacenjuk je kazao ovog tjedna da Ukrajina očekuje "ključne odluke" na summitu NATO-a koji će se održati 4. i 5. rujna u Newportu, u Velikoj Britaniji.

"Ukrajini treba pomoć", naglasio je Jacenjuk.

NATO otvara vrata Ukrajini, osuđuje Rusiju

Ruske snage izravno sudjeluju u vojnim akcijama u Ukrajini čime očito krše ukrajinski suverenitet i teritorijalni integritet, rekao je u petak glavni tajnik NATO-a Anders Fogh Rasmussen i najavio da će poštivati svaku odluku ukrajinskog parlamenta o pristupanju Savezu.

"Iako to Moskva niječe, sada je očito da su ruski vojnici i oprema nezakonito prešli granicu na istoku i jugoistoku Ukrajine", rekao je Rasmussen po završetku sastanka Saveza sazvanog na zahtjev Ukrajine.

"To nije izolirana akcija, već je dio opasnog višemjesečnog plana u cilju destabiliziranja Ukrajine kao suverene nacije", citira Rasmussena agencija Reuters.

"Najoštrije osuđujemo trajni prezir Rusije prema njezinim međunarodnim obvezama. Pozivamo Rusiju da prekine nezakonite vojne aktivnosti, prestane podupirati naoružane separatiste i odmah poduzme provjerljive mjere za ublažavanje krize", prenosi AFP riječi glavnog tajnika NATO-a.

NATO će potpuno poštovati bilo koju odluku koju donese ukrajinski parlament vezano za ulazak u zapadni vojnopolitički savez, naglasio je Rasmussen u Bruxellesu.

Obama optužio Rusiju ali odbacio vojnu akciju

Američki predsjednik Barack Obama optužio je u četvrtak Rusiju da podržava, obučava, naoružava i financira separatiste u Ukrajini, ali je odbacio mogućnost američke vojne akcije protiv Rusije te, umjesto toga, najavio moguće proširenje sankcija.

Obama je na konferenciji za novinare u Bijeloj kući najavio da će sa saveznicima razmotriti mogućnost širenja ekonomskih sankcija protiv Rusije, nakon što su ukrajinske vlasti optužile Moskvu da je poslala vojsku u jugoistočnu Ukrajinu, gdje se vode žestoke borbe između ukrajinskih i proruskih snaga.

No, izbjegao je ruske vojne akcije nazvati "invazijom" i isključio mogućnost američkog vojnog angažmana u Ukrajini, istaknuvši da se mora pronaći diplomatsko rješenje, izvijestila je agencija Reuters.

"Smatram da su akcije koje smo vidjeli prošlog tjedna nastavak onoga što se dešava već mjesecima", rekao je Obama i optužio ruskog predsjednika Vladimira Putina da ignorira mogućnosti za diplomatsko rješavanje sukoba.

Sankcije koje su Rusiji nametnule SAD i europski saveznici pogodile su rusko gospodarstvo, a "postoje načini da ih produbimo ili proširimo", napomenuo je Obama najavivši da će o tome raspravljati sa saveznicima na summitu zemalja NATO-a u Walesu idućeg tjedna.

Također je najavio da će idućeg mjeseca u prvi službeni posjet Washingtonu doći ukrajinski predsjednik Petro Porošenko.

Lavrov: Nemaju dokaza

Sergej Lavrov, ruski ministar vanjskih poslova, istaknuo je kako u svim slučajevima do sada oni koji su optuživali Rusiju nizu ponudili nikakve dokaze.

"Optužbe protiv nas nisu prve koje smo čuli, ali nikada nismo upoznati sa činjenicama", izjavio je Lavrov, prenosi agencija Itar tass.

"Čini mi se da je prikrivanje činjenica karakteristično za SAD i nekoliko europskih država u odnosu na ono što se događa u Ukrajini", rekao je, odbacujući ponovno ruski angažman u sve češćim incidentima u Ukrajini. 

UN: Ubijene 2.593 osobe

Ukupno 2.593 osobe - civili, ukrajinski vojnici i separatisti - ubijeni su u sukobima u istočnoj Ukrajini od početka njihova izbijanja sredinom travnja, izjavio je u petak pomoćnik glavnog tajnika UN-a za ljudska prava Ivan Šimonović.

"Trend je jasan i zabrinjavajući. Značajno je porastao broj mrtvih na istoku", rekao je Šimonović novinarima. "Trenutačno je broj ubijenih 2.593, blizu 3.000 ako uključimo 298 žrtava srušenog (malezijskog) zrakoplova MH17", kazao je.

Predstavljajući izvješće promatračke misije UN-a, Šimonović je rekao da će civilne žrtve nastaviti rasti "budući da sve strane jačaju svoju snagu putem mobilizacije, bolje organizacije ili razmještanja novih boraca i sofisticiranijeg oružja i potpore izvana".

Broj mrtvih je gotovo za 400 ljudi veći nego što je u izvješću koje pokriva razdoblje do 17. kolovoza.

Po riječima Šimonovića, posebice je zabrinjavajuće navodno pojačano sudjelovanje stranih boraca, a pritom se misli na ruske vojnike i dragovoljce, u sukobima.

U izvješću se optužuju proruski separatisti za kršenje ljudskih prava, uključujući ubojstva, otmice i mučenja, a također se navodi da ljudska prava ne poštuju ni ukrajinske vojne snage.

Rusija otvorena za nove plinske razgovore s Kijevom, nudi popust

Rusija je otvorena za razgovore o ponovnoj uspostavi opskrbe Ukrajine plinom i voljna je ponuditi cijenu manju za gotovo 20 posto, izjavio je u petak ruski ministar energetike Aleksander Novak, ali je ta cijena i dalje više od one koju Kijev traži.

Ruski predsjednik Vladimir Putin pristao je prošle godine smanjiti cijenu plina Ukrajini na 268,50 američkih dolara za 1000 kubičnih metara plina nakon što je tadašnji ukrajinski predsjednik Viktor Janukovič rekao da će odustati od planiranog trgovinskog sporazuma s Europskom unijom.

Međutim, Janukovič je svrgnut s vlasti nakon masovnih prosvjeda u veljači, a Moskva je povećala cijenu na 485 dolara na koju Kijev nije pristao. Rusija je prekinula isporuku plina Ukrajini sredinom lipnja nakon što se dvije strane nisu uspjele dogovoriti o cijeni i plaćanju dugova za prijašnje isporuke plina.

Novak je rekao nakon sastanka s europskim povjerenikom za energetiku Guentherom Oettingerom u Moskvi da je Rusija spremna retroaktivno sniziti cijenu na 385 dolara za 1000 kubičnih metara za razdoblje od travnja do lipnja. Ukrajina, međutim, inzistira na povratku na staru cijenu od 268,50 dolara, ali daje naznake da bi mogla pristati plaćati iznad 300 dolara.

Po riječima Novaka, Moskva je spremna na nove plinske pregovore. "Dogovorit ćemo datum trilateralnog sastanka početkom idućeg tjedna", kazao je.

Unatoč prestanku isporuke Ukrajini, ruski plin preko Ukrajine normalno teče do Europe. Oettinger je rekao da se plin ne smije koristiti kao oružje u ukrajinsko-ruskoj krizi. On je izjavio da dvije strane i Europska komisija trebaju razraditi privremeno rješenje s obzirom na to da međunarodna arbitraža neće moći riješiti spor oko cijene i duga prije sredine iduće godine.

Ruski izvoznik plina Gazprom tvrdi da mu Ukrajina duguje više od pet milijardi dolara.

Europski ministri o ruskom vojnom angažmanu u Ukrajini: To je rat

U Ukrajini je rat, rekao je u petak ministar vanjskih poslova Poljske nakon izvanrednog sastanka NATO-a koji je potvrdio da se ruski vojnici bore u Ukrajini uz proruske pobunjenike, a zabrinutost su izrazili i njemački te češki šef diplomacije, prenosi agencija AFP.

"Ako je to nalik ratu, izgleda poput rata i gine se kao u ratu, onda je to rat", napisao je Sikorski na svome Twitteru.

Sikorski je tako odgovorio švedskome šefu diplomacije Carlu Bildtu koji je napisao da stvari treba nazvati njihovim imenom i da je "to druga ruska invazija na Ukrajinu u godinu dana".

Njemački šef diplomacije Frank-Walter Steinmeier u petak je, otvarajući neformalni sastanak s europskim kolegama u Milanu, upozorio "da je stanje, koje je već opasno na istoku Ukrajine, dosegnulo novu dimenziju".

"Kršenje granice, čemu svjedočimo, budi strahovanja da bi stanje moglo izmaknuti kontroli", rekao je Steinmeier i pozvao Rusiju "na razum", da "stavi karte na stol" i pregovara s Kijevom o političkom rješenju krize dok ne bude prekasno.

Češko ministarstvo vanjskih poslova u petak je oštro osudilo sudjelovanje ruskih vojnika u vojnim operacijama u Ukrajini.

"Češka Republika smatra ulazak vojnika Ruske Federacije na ukrajinski teritorij ozbiljnom prijetnjom miru i stabilnosti cijele Europe", i poziva Rusiju da "odmah povuče svoje vojnike", stoji u priopćenju.

Ranije u petak NATO je na izvanrednoj sjednici zbog krize otvorio vrata Ukrajini za postupak učlanjenja u taj savez i pozvao Rusiju da "prekine nezakonite vojne aktivnosti" u Ukrajini kojima očito krši suverenitet i teritorijalni integritet te zemlje.

"Ukrajina želi oružje, ali ne očekuje intervenciju NATO-a"

Ukrajina želi dobiti pošiljke oružja, ali ne očekuje da će NATO poslati vojnike kako bi joj pomogao u borbi s ruskim vojnicima u njezinim istočnim pokrajinama, rekao je ukrajinski veleposlanik pri NATO-a u petak.

Upitan opskrbljuje li trenutno ijedna zemlja članica NATO-a Ukrajinu oružjem, Ihor Dolhov rekao je novinarima nakon hitnog sastanka s veleposlanicima NATO-a: "Ne, nažalost ne".

Dolhov je dao izjavu u Bruxellesu nakon što su veleposlanici Saveza razgovarali o eskalaciji krize u Ukrajini. U toj zemlji se, po NATO-u, trenutno nalazi preko 1.000 ruskih vojnika.

Dolhov je kazao da Kijev ne razmatra izravnu NATO-vu vojnu intervenciju. "Trebamo veću pomoć, uključivo i vojnu, ali je jasno da NATO ne može poduprijeti Ukrajinu ljudstvom i ne očekujemo da NATO članice to učine", dodao je.

"Možemo sami sebe obraniti ali trebamo vašu pomoć za zaustavljanje agresije, trebamo vaš pomoć da pozovete (ruskog) predsjednika (Vladimira) Putina na mir", rekao je.

NATO je u više navrata kazao da nema planova o vojnoj intervenciji u Ukrajini, koja nije članica Saveza.

Dolhov je dodao da bi pojačana ruska nazočnost u istočnoj Ukrajini mogla imati utjecaj na to što će čelnici NATO-a odlučiti kada se sastanu sljedeći tjedan u Walesu.

NATO bi na summitu trebao najaviti dodatne korake kako bi se pomoglo Ukrajini da modernizira svoje oružane snage.

Putin se dogovorio s Porošenkom oko humanitarne pomoći

Ruski predsjednik Vladimir Putin u petak je svog ukrajinskog kolegu Petra porošenka nazvao "partnerom" s kojim može "voditi dijalog", dodavši da je s njim postigao dogovor o humanitarnoj pomoći Ukrajini.

"Porošenko je, po mom mišljenju, partner s kojim se može voditi dijalog", izjavio je Putin.

Susret dvojice čelnika u utorak u Minsku je bio "jako dobar i iskren", kazao je Putin u razgovoru za državnu televiziju. Kazao je da je prihvatio Porošenkov prijedlog da Rusija, koja je prošli tjedan na istok Ukrajine uputila humanitarni konvoj cestovnim pravcem, to ponovo učini željeznicom.

"Odlučili smo da ćemo izvršiti plan koji je predložio predsjednik Porošenko i dostaviti pomoć ljudima u Luhansku i Donecku kojima je to potrebno", rekao je Putin, dodavši da će se živežne namirnice dostaviti željeznicom.

"To je bio njegov prijedlog i ja sam ga prihvatio", rekao je Putin. Ruski predsjednik nije, međutim, odao detalje tog dogovora, uključujući i itinerer dostave humanitarne pomoći željezničkim pravcem.