Varga pred Saborom iznio Masterplan za bolnice

Varga pred Saborom iznio Masterplan za bolnice

Foto: FAH

IZ MINISTARSTVA zdravlja danas je odaslano priopćenje za javnost u kojemu je izložen prijedlog Nacionalnog plana razvoja kliničkih bolničkih centara, kliničkih bolnica, klinika i općih bolnica u RH od 2014. do 2016. godine, a koji je ministar Varga danas predstavio Saboru.

Priopćenje prenosimo u cijelosti.

"Siniša Varga predstavio je u srijedu u Saboru prijedlog Nacionalnog plana razvoja kliničkih bolničkih centara, kliničkih bolnica, klinika i općih bolnica u RH od 2014. do 2016., kao prvi operativni dokument razvoja bolnica od hrvatske samostalnosti, kojim će se otkloniti nagomilani nedostatci funkcioniranja bolničkog sustava.

Novi Nacionalni plan u obzir uzima epidemiološku sliku populacije i cilja na reorganizaciju sustava upravo u skladu sa zdravstvenim potrebama građana RH u raznim krajevima zemlje, jer epidemiološka slika nije svugdje ista, dok je raniji 'Masterplan' tek bilježio zatečeno stanje bolničkih kapaciteta.

Tri cilja do 2016. godine

Nacionalni plan ima tri cilja: povećati  dostupnost bolničke zdravstvene zaštite, unaprijediti kvalitetu i učinkovitost pružanja bolničkih usluga i povećati djelotvornost i racionalizirati troškove poslovanja Nacionalni plan te će ciljeve do kraja 2016. godine postići kroz pridržavanje temeljnih načela supsidijarnosti, što znači da se zdravstveni problemi trebaju rješavati na najnižoj razini pružanja zdravstvene zaštite na kojoj je to moguće, te načela funkcionalne integracije, odnosno kroz uspostavljanje regionalnih bolničkih mreža kroz četiri regije zdravstvenog planiranja: Središnju i sjevernu, Istočnu, Južnu i Zapadnu.

Nacionalni plan uključuje niz mjera, poput uspostavljanja Nacionalnog registra pružatelja zdravstvene zaštite, uspostavljanje četiri regije zdravstvenog planiranja s omogućavanjem funkcionalne integracije pojedinih bolnica, smanjenje akutnih stacionarnih kapaciteta, bolja iskoristivost postojećih i ugovorenih kapaciteta, povećavanje kapaciteta i broja usluga dnevne bolnice, integraciju i preraspodjela pojedinih djelatnosti gdje je to prikladno(primjerice, objedinjavanje internističkih djelatnosti, objedinjavanje kirurških djelatnosti itd.).

Uz to, predviđeno je i povećanje kapaciteta i iskoristivosti specijalističko-konzilijarne zdravstvene zaštite kako bi se moglo prihvatiti opterećenje u vidu većeg broja pacijenata, integriranje i opremanje hitnih bolničkih prijema i ustrojstvenih jedinica za što je osiguran novac iz fondova EU, povećanje kapaciteta za produljeno i dugotrajno liječenje, povećanje kapaciteta za palijativno liječenje u skladu sa Strateškim planom razvoja palijativne skrbi do 2016, preraspodjela i koncentriranje bolničkih resursa i usluga unutar pojedinih bolnica ili funkcionalno integriranih bolnica utvrđenima Nacionalnim registrom.

Varga nahvalio novi model plaćanja bolnicama

Izlazak Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje omogućio je pak ugovaranje bolničke zdravstvene zaštite na temelju mjerljivih pokazatelja učinkovitosti i kvalitete, a u skladu s Nacionalnim planom i Nacionalnim registrom (poticanje pružanja usluga uz dnevnu bolnicu i specijalističko-konzilijarnu zdravstvenu zaštitu), odnosno prema funkcionalno integriranim bolnicama, unaprjeđenje sustava bolničkog financiranja na način da cijena zdravstvenih uslugama odražava realnu cijenu usluge.

Ministar Varga naglasio je i kako je novi model plaćanja, plaćanje bolnicama ne putem definiranih limita nego po ispostavljenom računu za izvršenu ugovorenu uslugu jedan od preduvjeta uspješne provedbe Nacionalnog plana, kako bi bolnice bile usmjerene na to da stave pacijenta u središte zdravstvenog sustava, što je cilj ministra i Ministarstva zdravlja.

Saborska oporba: Masterplan bolnica neće donijeti rezultate

Saborska oporba ocijenila je u srijedu kako Nacionalni plan razvoja bolničkog sustava neće donijeti željene rezultate, odnosno da je taj dokument tek popis dobrih želja, no suprotno na Plan gledaju u vladajućoj koaliciji.

Taj se Plan donosi po narodnoj uzrečici "Ražanj je tu, ali zec u šumi", ocijenio je Ivan Grubišić (Klub nezavisnih zastupnika), tumačeći da planovi, pa i Plan razvoja kliničkih bolničkih centara, kliničkih bolnica, klinika i općih bolnica 2014. - 2016., moraju imati financijsku podlogu.

Da se radi o popisu želja, smatra i Damir Kajin (ID) koji kaže da je s postojećom ekonomskom osnovom neodrživ sustav zdravstva, socijale, obrazovanja.

Kritičan prema predloženom Planu je i HDZ, pa Željko Reiner tvrdi da u njemu nema ništa o planiranju i rješavanju "dizbalansa" između raspoloživih i potrebnih sredstava za bolničku zaštitu.

Dakle, o financijama ovdje nema niti riječi, kao što nema ni o planiranju kadrova bez kojih se apsolutno ništa neće ostvariti, poručuje Reiner.

Postoje i kadrovi i novci, ovo nije popis želja, odgovara Željko Jovanović (SDP).

Kolman: Ovo je uvođenje novih pravila igre

"Trebaju nam nova pravila igre, a nama u HNS-u se ovaj plan čini kao dio tih velikih koraka koje ćemo morati u sustavu zdravstva raditi ako ga želimo održati na razini na kojoj ga imamo, a kamoli ako ga želimo unapređivati", poručio je Igor Kolman (HNS).

Izlaskom HZZO-a iz Riznice, za zdravstvo je osigurano dvije milijarde kuna više, zahvaljujući dobrim programima za zdravstvo je dobiveno 250 milijuna eura bespovratnih sredstava, podsjeća Jovanović.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Ministra Vargu za izdvajanje HZZO-a hvali Darko Milinović (HDZ), ali i napominje kako je to nastavak reforme zdravstvenog sustava koju je počeo HDZ.

Bivši ministar drži da su razvoj ljudskih potencijala i razvoj bolničkog sustava ono što nedostaje ponuđenom dokumentu." Treba nam 12 tisuća medicinskih sestara i oko 4 tisuće liječnika da bi ovaj Plan u cjelini zaživio", kaže Milinović.

Milinović: Pola milijuna pacijenata čeka na preko 600.000 pregleda i dijagnostičkih postupaka

Iznosi i podatak da danas oko pola milijuna pacijenata čeka na više od 600 tisuća, što pregleda, što dijagnostičkih postupaka. "Znamo da u kliničkim bolničkim centrima čekaju na 254.317 dijagnostičkih postupaka i da svaki mjesec imamo nadogradnju s 400.000 novih dijagnostičkih postupaka i svaki mjesec 5 do 6 tisuća ljudi imamo na listama čekanja", naveo je Milinović.

Svoje je izlaganje iskoristio i da se, kako mu je poručila predsjedavajuća Hrvatskog sabora Dragica Zgrebec, sam prijavi da je radio nezakonito.

"Dobijete 800 eura za carski rez. Prije je to bilo da za tu uslugu dobijete 500 eura i da za svaki bolnički dan dobijete po 100 eura. I onda vi tog pacijenta držite 15 dana da napumpate fakture pa se još čak dešavalo da pustimo pacijente kući 10 dana samo da nabiflate fakturu i da prevarite HZZO, da dobijete neke novce koji vas zapravo ne pripadaju. I ja sam to radio", rekao je Milinović,

"Sad ste se i prijavili kolega da ste radili nezakonito", poručila mu je Zgrebec.

Raspravu je oporba iskoristila i da opet upozori na slučaj Imunološkog zavoda.

Lesar: Nastavlja se šutiranje s Imunološkim

"S Imunološkim se zavodom nastavlja šutiranje bez ikakve izvjesnosti za konačno rješenje. To je dio javnog zdravstvenog sustava koji nažalost nije predmet promatranja doprinosa u ovakvim strateškim dokumentima", ustvrdio je laburist Lesar.

"Da li je prihvatljivo da ostanemo bez Imunološkog zavoda i da se oslanjamo na uvoz onoga što taj zavod proizvodi", pitao je i reformist Petar Baranović.

"Imunološki zavod spada u gospodarsku granu proizvodnju lijekova pa ni HZZO niti Ministarstvo zdravlja nemaju izravni utjecaj na njega, osim onog segmenta koji gleda na taj Zavod kao domaći proizvođač i domaći dobavljač lijekova za potrebe hrvatskog zdravstvenog sustava", pojašnjavao je ministar Varga.

Marasović: Sabor institucija za liječenje frustracija naroda

Rasprava o Planu razvoja bolničkog sustava 'prometnula' se u raspravu o potrebi strukturnih reformi, drugačijoj ulozi i angažmanu Sabora, odnosno zastupnika.

Sabor u javnosti ima ocjenu dovoljan, a to nije dobro, rekao je Grubišić, s kojim se ne slaže Dujomir Marasović (HDZ). Ja Saboru dajem ocjenu više, Sabor radi dobro, druga je stvar što je “Sabor institucija za liječenje frustracija naroda", uzvratio je Marasović ustvrdivši kako je Vlada ta koja ne radi dobro.

Predsjednik Sabora Josip Leko pozvao ga je da pojam “frustrirani” ostavi za neke druge, ne za građane koji su zastupnicima dali povjerenje. “Ne bih htio da se u Saboru naši građani i glasači zovu frustriranim", rekao je Leko.

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Učitavanje komentara