"Zašto smo ZA monetizaciju autocesta"

Foto: Arhiva, Facebook

"REFERENDUM "Ne damo naše autoceste" trebao bi se zvati "Ne damo naša radna mjesta na naplatnim kućicama", jer to je zapravo i glavna ideja onih koji su pokrenuli inicijativu – zaštita politički kreiranih i politički dijeljenih, a potpuno nepotrebnih radnih mjesta. Tih istih radnih mjesta koja su do sada štitili protivljenjem uvođenja automatizacije naplate, vinjeta i drugih efikasnijih modela upravljanja naplatom korištenja autocesta", kaže za Index Davor Huić politički komentator govoreći o građanskoj inicijativi "Ne damo naše autoceste" koja je od jučer počela prikupljati potpise za raspisivanje referenduma protiv davanja autocesta u koncesiju.

Cvetojević: Tko smo to mi i kako je to naše?

Podsjetimo da se inicijativa "Ne damo naše autoceste", koja okuplja pet sindikalnih središnjica, dva cestarska sindikata i sedam organizacija civilnog društva, protivi davanju autocesta Zagreb - Split i Zagreb - Rijeka u koncesiju jer smatra da je to najnepovoljniji model za rješavanje problema golemih dugova, nastalih zbog uzimanja kredita za izgradnju autocesta, koje tvrtke HAC i ARZ ne mogu vratiti. Slične zamjerke kao i Huić ima i poduzetnik Saša Cvetojević koji je izabran za komunikatora godine od strane stručnog žirija Hrvatske udruge za odnose s javnošću.

"Protiv sam referenduma koji ima populističke poruke. Ondje se spominju vrtići, prihod se ne razlikuje od zarade i profit od prometa. Smeta me i poruka 'ne damo naše', bez da se definiralo tko smo to 'mi' i kako je to naše", kaže Cvetojević kako ne stoji usporedba da bi se od 80 milijardi kuna koliko se misli da bi zaradio koncesionar sagradilo 2 tisuće škola ili 4 tisuće vrtića što se sugerira na plakatima inicijative.

Rakar: Zarada od 80 milijardi kuna nije istinita!

Marku Rakaru komunikacijskom savjetniku koji vodi udrugu Vjetrenjača također smeta populizam, a konkretno nikako mu nije jasno kako će se to "privatnom koncesionaru pokloniti 80 milijuna kuna". Upravo to stoji u lecima Inicijative.

"Neće oni zaraditi 80 milijardi kuna nego će imati prihod od 80 milijardi kuna. Samo gubitak ARZ-a u 2013. godini je bio oko 100 milijuna kuna. U tih 80 milijardi mora biti uključeno održavanje ceste, svi prekomjerno zaposleni kojih će se nadajmo se novi koncesionar riješiti. Ono što je najgore od svega je činjenica da su u samoj početnoj cijeni sadržani svi oni prefarbani tuneli, nadvožnjaci koji nikada nisu sagrađeni a uredno su fakturirani. Tu su svi oni arheološki radovi Mirjane Sanader kojima smo čitali u medijima te naravno na kraju i famozni izlaz s autoceste u Dugobabama", kaže Rakar dodajući da su autoceste možda i koštalo 50 milijardi kuna, ali objektivno vrijede manje.

Huić: Ne nudi se alternativa, nudi se samo status quo

Huić tako kaže da se organizatori referenduma služe demagogijom o spašavanju nacionalnog blaga te "navodnom zaradom" od 80 milijardi kuna. S druge strane ne nudi se alternativa  "osim zadržavanja statusa quo, koji je očito neodrživ".   Nažalost, naglašava Huić, jasno je da je "monetizacija" jedini način Vlade da riješi probleme u HAC-u, koje nema snage sama riješiti, i to na način na koji su se do sada uglavnom u Hrvatskoj ovi problemi rješavali, a to je privatizacijom – dakle "outsourcingom" problema drugima.

"Uvali problem stranom koncesionaru koji će onda provesti mjere za povećanje efikasnosti, a to je u ovom slučaju automatizacija naplate i otpuštanje tri četvrtine zaposlenih, na način na koji se to radilo u INA-i i HT-u", naglašava Huić.  U razgovoru za Index Cvetojević naglašava i nelogičnost da su se u prikupljanje potpisa za referendum uključili sindikati.  

Vatrogasna mjera zbog nesposobnosti Vlade

"Oni pod krinkom javnog interesa u stvari brane prevelik broj zaposlenih i potpunu neefikasnost trenutnog načina održavanja i upravljana autocestama", kaže Cvetojević.

No, pitanje i hoće li država znati što uraditi s novcem koji se eventualno dobije od monetizacije. Rakar tako naglašava da postoje dvije opcije. Ili će država potrošiti novac "da bi birokrati imali što jesti" ili će zaista biti iskorišten da se smanji ukupni dug države. Huić tvrdi da je monetizacija vrlo moguće jedini način za spašavanje proračuna, jer sljedeće godine na naplatu dolazi jedan dio glavnice na kredite za izgradnju autocesta, za plaćanje kojih u ovom trenutku nema novaca u državnoj blagajni.

Nakon autocesta referendum protiv prodaje otoka

"Jasno je da se radi o vatrogasnoj mjeri koja je iznuđena nesposobnošću Vlade da drži pod kontrolom javne troškove. Ono što bi Vlada trebala raditi a ne radi, je pokušati smanjiti deficit i dovesti ga na održivu razinu rezanjem rashodovne strane proračuna, ili barem zaustavljanjem njenog rasta. Prodaja imovine, to jest davanje dugoročna koncesije, radi krpanja napuhanog proračuna nije neka politika koju bi trebalo načelno podržavati, ali u ovom trenutku izbor je – monetizacija autocesta ili ozbiljni problemi za proračun", zaključuje na kraju Huić.

Za Cvetojevića dileme oko sposobnosti Vlade zapravo i nema. No, što s  autocestama?

"Kada nakon mjesec dana shvatite da ste potpisali najgoru glupost, onda je kasno. Vlada će odustati od monetizacije, nabit će nam na leđa novi dug, HAC se neće restrukturirati, nego će i dalje drobiti novce iz budžeta. Tako da se ne morate brinuti za autoceste. Ostat će one njihove i dalje. Počnite se spremati za novi referendum. Protiv prodaje otoka", kaže na kraju Cvetojević.

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Učitavanje komentara