Foto: FAH

ZAGREBAČKI Županijski sud u srijedu bi trebao raspravljati o osnovanosti optužnice protiv gradonačelnika Milana Bandića i ostalih osumnjičenih u aferi Agram koje Uskok sumnjiči za nezakonitosti 'teške' najmanje 20 milijuna kuna.

Optužnicu protiv zagrebačkog gradonačelnika i njegovih suradnika te 'poslovnih partnera' gradskih tvrtki, na više od 400 stranica, Uskok je sudu predao sredinom prosinca prošle godine.

Na vrhu optužene piramide nakon Bandića se nalazi nekadašnji predsjednik Uprave Zagrebačkog holdinga Slobodan Ljubičić i vlasnik CIOS-a Petar Pripuz, a slijede gradonačelnikov savjetnik Željko Horvat, bivši direktor ZET-a Ivan Tolić, Ivan Markušić, referent za javnu nabavu Zagrebačkog holdinga Filip Čulo, direktor Čistoće Miljenko Benko, zamjenica pročelnice gradskog Ureda za imovinsko-pravne poslove Ines Bravić, načelnica odjela za pravne poslove u Gradskom uredu za imovinsko-pravne poslove Koraljka Rožanković Uremović, direktor građevinske tvrtke Bramgrad projekt Branko Mihaljević, pročelnik stručne službe gradonačelnika Vidoje Bulum, pročelnik Bandićeva ureda Miro Laco, glavni tajnik Zagrebačkog športskog saveza Zdenko Antunović, Dragutin Kosić te direktor Plinare Ante Dodig.

Nezakonitosti na štetu grada, ali i Državog proračuna

Istraga u slučaju Agram pokrenuta je zbog sumnji da je gradonačelnik sa svojim suradnicima nizom nezakonitosti oštetio grad kojim upravlja više od 13 godina, osim u slučaju povezanim s predsjedničkom izbornom kampanjom gdje je zbog neplaćanja poreza na donacije primljene nakon izbora 2010. navodno oštetio i Državni proračun.

Uz sporne donacije u predsjedničkoj kampanji Bandića Uskok tereti za pogodovanje Pripuzovom CIOS-u te Mihaljevićevoj tvrtki Bramgrad, trgovanje utjecajem pri nezakonitom zapošljavanju sebi bliskih osoba u Gradskom poglavarstvu i Zagrebačkom Holdingu, ali i nezakonito korištenje službenih gradskih automobila u privatne svrhe.

Istraga protiv Bandića u međuvremenu je proširena i nakon što je Vida Demarin, kao predsjednica upravnog vijeća Zagrebačke zaklade za pomoć osobama oboljelim od cerebrovaskularnih bolesti, istražiteljima ispričala da ju je Bandić u dva navrata nagovarao da promijeni iskaz i potpiše dokument neistinita sadržaja.

Najprije mu jamčevinu platio odvjetnik, a potom ga oslobodio Ustavni sud

Bandić je nakon toga, u ožujku 2015. vraćen u istražni zatvor iz kojega je izašao u studenome 2014. uz jamčevinu od 15 milijuna kuna koje mu je navodno posudio odvjetnik Marijan Hanžeković te zabranu kontaktiranja sa svjedocima i nemogućnost obnašanja gradonačelničke dužnosti. U konačnici ga je lani u travnju na slobodu postio Ustavni sud, a omogućeno mu je i obavljanje dužnosti.

Protiv Bandića je sredinom veljače prošle godine podignuta i prva optužnica kojom ga je Uskok teretio da je s dvoje suoptuženika udruzi "U ime obitelji" prilikom prikupljanja potpisa za raspisivanje referenduma "Birajmo zastupnike imenom i prezimenom" priskrbio nezakonitu korist od najmanje 308 tisuća kuna. No, zagrebački je sud tu optužnicu najprije vratio tužiteljstvu na doradu, a potom u srpnju odbacio kao neosnovanu.

Još je i niz potvrđenih i nepotvrđenih optužnica protiv Bandićevih suradnika koje se teretilo za mnoge nezakonitosti – od zamjene zemljišta i izmjena Generalnog urbanističkog plana do malverzacija na štetu gradskih tvrtki.

Tek ako optužnica u slučaju Agram bude potvrđena sud će sazvati pripremno ročište na kojem će se, među ostalim odrediti i datum početka mogućeg suđenja.