ZAPADNOJ obali Antarktike nedostaje područje zimskog morskog leda veliko poput Francuske, što izaziva zabrinutost za ugrožene pingvine, ostali morski život i globalnu razinu mora. Dok na Antarktici traje zima, kada se morski led inače brzo širi i doseže vrhunac u rujnu, satelitske snimke pokazuju da je Bellingshausenovo more, na zapadnoj strani Antarktičkog poluotoka, gotovo u potpunosti bez leda, piše Guardian.

"Deprimirajuće stanje"

Znanstvenici su izračunali da u regiji nedostaje oko 650.000 četvornih kilometara morskog leda u usporedbi s prosjekom za razdoblje od 1991. do 2020. godine. "Zabrinut sam. To je deprimirajuće", izjavio je dr. Will Hobbs, stručnjak za antarktički morski led sa Sveučilišta u Tasmaniji.

"Nevjerojatno je da smo u lipnju, a ondje nema morskog leda." Hobbs je dodao kako je ovo treći put u četiri godine da je razina leda u regiji iznimno niska. "Mislim da ondje više nećemo vidjeti morski led. Jednostavno je nestao", rekao je. Znanstvenici pokušavaju utvrditi je li globalno zatopljenje faktor u promjenama u oceanu koje su vjerojatno uzrokovale ovaj gubitak.

Opasnost za ključne ledenjake i razinu mora

Dr. Phil Reid iz australskog Ureda za meteorologiju istaknuo je kako je Bellingshausenovo more posljednjih godina doživjelo "nevjerojatnu izloženost obale" i zimi i ljeti. Zapadno od tog područja nalaze se ledenjaci Pine Island i Thwaites, koji značajno pridonose gubitku leda na kontinentu i porastu globalne razine mora.

Reid je upozorio da bi se plutajuće ledene police ispred ovih ledenjaka mogle brže raspasti ako zaštitni morski led dulje vrijeme izostaje, što bi moglo ubrzati otapanje ledenjaka i dodatno podići razinu mora u budućnosti.

Posljedice za divlje životinje

Gubitak leda već ima tragične posljedice. Krajem 2022. godine na obali Bellingshausenovog mora uginule su tisuće mladunaca carskih pingvina tijekom "katastrofalnog neuspjeha u razmnožavanju" u četiri kolonije.

Taj je događaj doveo do toga da su savjetnici UN-a ranije ove godine podigli status vrste na "ugroženu" na međunarodnom popisu. Dr. Peter Fretwell iz Britanskog antarktičkog instituta rekao je da je trenutačni gubitak leda "ozbiljan problem za pingvine, osobito carske".

"Morski led formira se prekasno i puca prerano. To dovodi do smanjenog uspjeha u razmnožavanju i duljih putovanja do mjesta mitarenja", pojasnio je. Dodao je da se smanjuje i broj adelijskih pingvina, dok su tuljani rakojedi ljeti prisiljeni seliti se kako bi pronašli stabilan led. Regija je također ključna za kril, koji se zimi skriva pod ledom od predatora i hrani algama.

Ekstreman toplinski val

Nedostatak leda mogao je pogoršati i toplinski val koji je prošli tjedan zahvatio Antarktički poluotok. Argentinska nacionalna meteorološka služba izvijestila je o "ekstremnom temperaturnom događaju" u bazi Esperanza, gdje su 5. i 6. lipnja zabilježene maksimalne temperature od 15,4 °C i 13,4 °C.

To je više od 20 stupnjeva iznad prosječne maksimalne temperature za ovo doba godine, koja iznosi -6,2 °C. Time je srušen i prethodni lipanjski rekord od 13,3 °C iz 1998. godine. Dr. Hobbs smatra kako je razumno pretpostaviti da je toplinski val "pogoršan nedostatkom morskog leda", koji bi inače pomogao ohladiti topliji zrak koji dolazi sa sjevera.

Ukupno je 10. lipnja oko cijelog kontinenta bilo oko 11,4 milijuna četvornih kilometara morskog leda, u usporedbi s dugoročnim prosjekom od 12,6 milijuna za taj datum.