AUSTRALCI u subotu izlaze na parlamentarne izbore. Zemlja je u zadnjih 12 godina imala šestero premijera jer nitko od njih zbog unutarstranačkih previranja nije izdržao do kraja mandata. Ovaj put Australci se nadaju da će biti drugačije.

Po britanskom sustavu parlamentarne demokracije koji primjenjuju i Australci, premijer postaje vođa stranke koja dobije najviše parlamentarnih zastupnika.

Zadnjih 12 godina Australci bi izabrali jednog premijera te bi prije kraja njegova mandata dobili drugog zbog niza internih borbi za vlast u dvjema najvećim strankama u zemlji, liberalima i laburistima.

Šestero promijenjenih

Liberalni premijer John Howard bio je posljednji premijer koji je izdržao do kraja svojeg mandata 2007. Od tada zemlja ih je promijenila šestero.

Sadašnji premijer Scott Morrison (51), 51-godišnji protestant, došao je na vlast u kolovozu nakon pobune konzervativne frakcije u Liberalnoj stranci protiv Malcolma Turnbulla koji je pak tri godine prije na sličan način smijenio Tonyja Abbotta. 

S druge strane nije ništa bolje. Sadašnji vođa oporbenih laburista Bill Shorten (52), koji želi biti idući premijer, imao je ključnu ulogu kada je stranka između 2010. i 2013. tri puta promijenila čelništvo.

Takve promjene na čelu stranaka zgražaju mnoge birače, kažu analitičari, ali obje stranke su u međuvremenu uvele stroga pravila koja otežavaju rušenje aktualnog vođe.

"Mislim da će novi premijer završiti svoj mandat", rekao je John Warhurst, profesor politologije na Australskom nacionalnom sveučilištu u Canberri.

"Australcima je dosta promjena stranačkog vodstva i znaju da su dvije najveće stranke otežale parlamentarnim klubovima zastupnika da mijenjaju lidere", rekao je.

"Laburisti su ih promijenili 2013., a liberali prošle godine. Nisu eliminirali tu mogućnost, nego je uvedeno više ograničenja."

Morrison vs. Shorten

Zastupnički dom ima 151 zastupnika, a stranka koja dobije većinu formira vladu.

Australci biraju i polovicu od ukupno 76 senatora. Izbori za polovicu Senata održavaju se svakih šest godina.

Kandidati glavnih stranaka za premijere, Morrison i Shorten, jako se razlikuju u političkom smislu.

Prije nego što su se počeli baviti politikom, Shorten je bio sindikalist, a Morrison je radio u turističkom marketingu.

Premda je riječ o parlamentarnim izborima, obojica vode kampanju kao da je riječ o izravnim predsjedničkim izborima.

Morrison želi da Australci glasaju za "stabilnost i čvrstu ruku", a Shorten ih poziva da glasaju za "promjenu jer društvo nije pravedno prema svima", rekao je Warhurst.

Morrison više odgovara starijim biračima, a Shorten nastoji pridobiti mlađe, dodao je.

Morrison u kampanji obećava niže poreze i fokusira se na upravljanje gospodarstvom zahvaljujući svojem iskustvu ministra financija što je bio do kolovoza prošle godine te obećava da će iduće godine ostvariti proračunski suficit. To bi bio prvi put od 2008. kada je svijet zahvatila globalna financijska kriza.

Shorten istodobno poručuje da će njegova laburistička vlada više izdvajati za skrb o djeci, zdravstvo i obrazovanje i obećava da će povećati plaće i poreze bogatašima.

Obojica su najavila velika izdvajanja za razvoj prometne infrastrukture i energetske projekte.

Obojica imaju slične politike kada je riječ o zaštiti granica i nacionalnoj sigurnosti, iako se laburisti manje protive imigrantima, obećavajući ubrzano preseljenje izbjeglica koji su od 2013. smješteni na pacifičkim otocima Manusu i Nauruu.

Laburisti obećavaju mjere za borbu protiv klimatskih promjena, što je jedna od vrlo važnih tema za birače, ne isključujući potpuno ugljen, dok se liberali, koji imaju puno kandidata skeptičnih prema klimatskim promjenama, protive drastičnim mjerama zbog mogućih gubitaka za gospodarstvo.

Laburisti su također najavili referendum o pretvaranju zemlje u republiku i još jedan o priznanju Aboridžina.

Milijun na laburiste

Treća najveća stranka u zemlji, Zeleni, fokusirana je na klimu, okoliš, obnovljivu energiju i izbjeglice. No vjerojatno će dobiti samo jednog ili dvoje zastupnika.

Uspon neovisnih kandidata i nekoliko manjih krajnje desnih stranaka mogli bi zadati glavobolje dvojici glavnih kandidata neovisno o tome tko pobijedi.

Krajnje desna stranka Jedna nacija, koju predvodi protivnica imigraciji i muslimanima Pauline Hanson, uživa veliku potporu u ruralnim dijelovima Queenslanda, dok je Stranka ujedinjene Australije, nepredvidivog milijardera Clivea Palmera, već potrošila milijune u kampanji.

Postoji također nekoliko progresivističkih neovisnih kandidata koji dobro stoje u ispitivanjima javnog mnijenja. 

Predizborna kampanja razotkrila je nekoliko puta duboke podjele u društvu, a premijera su na jednom skupu pokušali napasti jajima.

Najmanje osmero kandidata otpalo je zbog svojih ranijih objava na društvenim mrežama koje su bile rasističke, seksističke ili homofobne.

Pravo glasa ima gotovo 16 milijuna ljudi, glasanje je obvezno i za neizlazak su predviđene kazne. 

Liberalna koalicija mjesecima u anketama zaostaje za laburistima, ali se razlika zadnjih tjedana smanjila na dva do tri posto. 

To je vjerojatno potaknulo anonimnog kockara da se ovaj tjedan na internetu kladi za milijun dolara da će pobijediti oporbeni laburisti.