ZORAN Tadić (59), Srbin koji živi u Australiji više od 25 godina gdje je dobio i državljanstvo, optužen je prošlog mjeseca u Hrvatskoj za ratne zločine zbog pokolja nad hrvatskim civilima i braniteljima u Škabrnji 1991.

O Tadiću, "šokantnim" zločinima za koje je optužen i mogućnostima da bude izručen Hrvatskoj ovog je tjedna pisala  i javna australska televizija SBS.

"Optuženi se traži za ratne zločine počinjene na području Škabrnje, u Hrvatskoj, 19. studenog 1991., gdje je 30 nevinih civila i 13 lokalnih branitelja izgubilo živote. Republika Hrvatska ostaje nedvosmisleno predana privođenju počinitelja svih ratnih zločina na našem teritoriju pravdi", rekao je glasnogovornik hrvatskog veleposlanstva u Canberri SBS-u u izjavi.

Tadić je u ratu zapovijedao specijalnim paravojnim vodom dobrovoljaca, uglavnom iz Srbije i Bosne i Hercegovine, koji su se borili na strani tzv. Republike srpske Krajine. 

Srpski borci ušli u Škabrnju, izvukli civile i branitelje iz skloništa i pobili njih 43

Kazneno djelo, opisala je zadarska policija, počinjeno je na način da je tada 32-godišnjak dana 18. studenog 1991. godine kao zapovjednik tzv. Dobrovoljačkog voda, zajedno s drugim srpskim paravojnim postrojbama i postrojbama bivše JNA, započeo napad na mjesto Škabrnja u kojem je živjelo isključivo hrvatsko stanovništvo pri čemu je nakon slomljenog otpora branitelja i masovnog topničkog uništavanja sela među prvima u pratnji tenkova i oklopnih transportera oko 11:30 ušao u Škabrnju.

Sumnjiči ga se kako je tom prilikom sudjelovao u nasilnom izvlačenju, zlostavljanju, a zatim i ubojstvu osoba iz skloništa civilnog stanovništva, pretežno žena, djece i osoba starije dobi, koji nisu predstavljali nikakvu opasnost. Ubijeno je 30 civila u dobi od 23 do 88 godina. Zatim su mučili, a onda i likvidirali trinaest branitelja sela, pripadnika ZNG-a, Samostalnog bataljuna Škabrnja, koji su prethodno prestali s pružanjem otpora ili su bili zarobljeni. Žrtve su ubijene vatrenim, ali i hladnim oružjem te udarcima tupim predmetima. 

Kako je Tadić uopće pušten u Australiju?

Hrvatsko-australski akademik Ludka Budak sa Sveučilišta Macquarie u razgovoru za SBS nazvao je optužbe "šokantnima" te da povlače za sobom pitanja kako je Tadić uopće pušten u Australiju devedesetih.

"Ovo je vrlo, vrlo ozbiljna stvar, za nas australske državljane, da imamo ljude poput njega koji hodaju našim ulicama i pronalaze takozvano sigurno utočište u Australiji", rekao je Budak.

Hrvat koji je preživio masakr u Škabrnji, Marko Miljanić, otkrio je u razgovoru za australske novine da su tamo ubijeni mnogi starci, i to metodama koje su uključivale klanje noževima. 

Dom u kojem je ovaj srpski ratni zločinac živio od devedesetih do danas nalazi se u četvrti radničke klase u jugozapadnom Sydneyju, okružen bijelom metalnom ogradom, piše SBS. Tadić je, kako je pisao Zadarski list, u Australiju odselio još 1992. Kako se na fotografijama iz tog doba može vidjeti, Tadić se nakon pokolja naslikavao sa svojim suborcima, ali i s osuđenim ratnim zločincem Vojislavom Šešeljem. 

Međunarodni pravni stručnjak Kevin Boreham objasnio je za ovu televiziju da će izručenje Hrvatskoj biti dugačak proces koji bi mogao trajati mjesecima ili čak godinama, ovisno o tome bude li se Tadić opirao zahtjevu za izručenjem. "Ako odluka o izručenju ide protiv osobe koju se traži, on ili ona mogu se žaliti sve do australskog Visokog suda", rekao je Boreham.

>> Ratni zločinac koji je glumio da je instruktor golfa: Tko je zapravo Kapetan Dragan

Hoće li za izručenje trebati 10 godina kao u slučaju Kapetana Dragana?

Naravno, ovaj slučaj podsjeća na drugi slučaj srpskog ratnog zločinca s australskim državljanstvom, Dragana Vasiljkovića ili Kapetana Dragana, kako su ga njegovi srpski suborci zvali. On je 2015., nakon više od deset godina otkad je izručenje zatraženo, konačno izručen Hrvatskoj. Ovdje je osuđen na 15 godina zatvora zbog ratnih zločina, među ostalim, prema ratnim zarobljenicima u zatvoru na Kninskoj tvrđavi i u Bruškoj kod Benkovca. 

Kapetan Dragan je, koliko je poznato, prvi australski državljanin kojeg je ta zemlja izručila zbog optužbi za ratne zločine. Kako smatra Gideon Boas, profesor prava na Sveučilištu La Trobe koji je radio kao viši pravni dužnosnik na Haaškom sudu, australski sud će vjerojatno pristati i na Tadićevo izručenje. 

"Sudovi će vjerojatno utvrditi da je Hrvatska zemlja koja može pružiti prikladne zaštitne mjere kako bi se Tadiću sudilo pošteno i nepristrano", rekao je Boas. 

Australsko državno odvjetništvo zasad je odbilo komentirati je li već primilo zahtjev za izručenjem, kako "ne bi dalo optuženom priliku da pobjegne", kako je navelo u izjavi.