SRAMOTNA TRADICIJA Od Đapića do Barišića - ovo su najpoznatiji hrvatski prepisivači

SRAMOTNA TRADICIJA Od Đapića do Barišića - ovo su najpoznatiji hrvatski prepisivači

Foto: FaH/Index

ODBOR za etiku u znanosti i visokom obrazovanju na posljednjoj je sjednici 21. prosinca donio odluku prema kojoj je ministar znanosti i obrazovanja Pavo Barišić plagirao američkog znanstvenika Stephena Schlesingera uzimajući dijelove njegova teksta bez navođenja izvora.

Ministar Barišić je odbio dati ostavku, pozivajući se, ironično, na znanstveni dignitet.

U međuvremenu, dok traje ova sramotna epizoda, možda je vrijeme da se prisjetimo kako slučaj kompromitiranog ministra nije jedini u našim znanstvenim krugovima. Nekako, kao da je postalo pravilo, svako toliko vremena ispliva nova plagijatorska afera.

Netko je morao početi

Jedan od najpoznatijih slučajeva, onaj koji je uveo plagiranje na velika medijska vrata, je slučaj Ante Đapića. Njemu su 2000. godine oduzeli titulu magistra znanosti zato što je prepisao 116 od ukupno 176 stranica svog diplomskog rada. Prepisao ih je iz knjige svog mentora, dr. Borisa Kandarea.

Međutim, Đapića i njegovog mentora su oslobodili optužbi 2005. na Općinskom sudu u Splitu. Presudu su, iako je dokazano da je prepisao, obrazložili tako što se "time trebalo baviti Fakultetsko vijeće splitskog Pravnog fakulteta koje mu je dodijelilo akademski stupanj magistra pravnih znanosti."

Da napomenemo, Đapića je oslobodio sudac Robert Pešutić, inače brat osnivača bolskog HSP-a, stranke kojoj je Đapić tada bio predsjednik.

Đapić je nakon presude još poručio novinarima kako bi presuda trebala biti opomena svima koji se služe pravosuđem za politički obračun.

Vasina ekipa plagijatora


Jedna od poznatijih je plagijatorska afera Milijana Brkića. Vaso je diplomirao 2011. na temu “Organizacijske razine MUP-a RH”.

Međutim, već 2012. godine se našao u skupini od 18 policijskih dužnosnika koje se sumnjičilo za plagiranje diplomskog te da su svi mudro prepisali jedan te isti rad. Sljedeće godine im je Upravni sud poništio tu odluku zbog proceduralne pogreške.

Brkiću je na kraju diploma poništena, ali ipak mu nisu oteli titulu diplomiranog kriminalista. Samo su mu postavili uvjet da u roku od godinu dana preda novi diplomski rad. Brkić je sretno potvrdio kako piše novi diplomski te ambiciozno najavio kako će upisati i poslijediplomski.

Žrtveno janje

Jedna od rijetkih koja je osuđena zbog krivotvorenja diplome, je Marina Kraljević Gudelj. Nekadašnja glasnogovornica splitske policije je od nepoznate osobe 1996. nabavila diplomu Filozofskog fakulteta. S tom se diplomom zaputila do MUP-a i uredno se zaposlila, iako je uvjet za zapošljavanje bila visoka stručna sprema. Bivša glasnogovornica je osuđena na godinu dana zatvora, ali su joj kaznu zamijenili radom za opće dobro.

Ne zaboravimo i na Zagrebački holding, aferu u kojoj su otkrili više od tristo zaposlenih s lažnim svjedodžbama i diplomama. Oštetili su gradski Holding za 88.5 milijuna kuna. No, iako su im svima podijeljeni otkazi, neke su ipak vratili natrag na posao. Zašto ne?

Etičko povjerenstvo neetičnih


Ne bi bilo zgoreg sjetiti se i prohadezeovske "novinarske" udruge HNIP, čiji je predsjednik Etičkog povjerenstva uhvaćen dvaput, Jure Vujić, zbog plagiranja. Oba puta otkrio ga je isti čovjek.

Jure Vujić je napisao članak "Eastern Mediterranean as gravitation centre od geopolitical battle for Euroasia", da bi se otkrilo da je početak članka prepisan s Wikipedie (!?). Vujićev članak u posljednji je trenutak izbačen iz časopisa zagrebačkog Fakulteta političkih znanosti "Europske studije", a nije više ni vidljiv na "Hrčku", središnjem portalu znanstvenih i stručnih časopisa.

Prije toga je predsjednik Etičkog povjerenstva gotovo doslovno prepisao tri stranice članka profesora i tadašnjeg predsjednikova savjetnika Dejana Jovića u časopisu Međunarodne studije. Vujić je tada bio zaposlen u Ministarstvu vanjskih poslova, a njegov plagijat potresao je svojedobno hrvatsku znanstvenu zajednicu. Vujić se na kraju morao ispričavati Joviću.

"Diplomirana inženjerka građevine" Vladimira Palfi

Kao šlag na kraju, ostaje nam bolja polovica vođe Živog zida. Vladimira Palfi, koja se nedavno povukla iz politike, je odlučno sebe prozvala diplomiranom inženjerkom građevine. Vladimira Palfi uopće nema diplomu Građevinskog fakulteta. Vladimira Palfi nije završila ni prvu godinu studija. Odnosno, bar zagrebački ni osječki fakultet nemaju pojma o tome. 

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Učitavanje komentara