BIVŠI direktor CIA-e i ministar obrane u Obaminoj administraciji, Leon Panetta, iznio je sumornu procjenu šansi predsjednika Trumpa da rat s Iranom okonča na zadovoljavajući način. Panetta smatra da, kontrolirajući Hormuški tjesnac, radikalni režim u Teheranu drži Americi "pištolj na čelu", piše The Times.

Ne nazire se kraj rata

"Prema mojoj procjeni, ovaj rat, koji je trebao završiti za šest do osam tjedana, vrlo vjerojatno će potrajati još nekoliko mjeseci", rekao je Panetta. "Nismo uspjeli pronaći ključ ne samo za trajno primirje, nego ni za rješavanje ključnih pitanja koja bi nam omogućila da rat privedemo kraju. Iskreno, predsjednik ima vrlo malo opcija na raspolaganju."

Trump je kao "smeće" odbacio najnoviji odgovor Teherana na memorandum o razumijevanju koji je predložila Bijela kuća. Prijedlog je sadržavao načela za rješenje prihvatljivo predsjedniku, uključujući otvaranje Hormuškog tjesnaca, prestanak svakog obogaćivanja urana i odricanje od ambicija za izradu nuklearnog oružja.

Trump se sastao s vojnim vrhom kako bi razmotrio opcije za novu fazu napada na Iran, kojima bi prisilio Teheran da prihvati njegove uvjete.

Učinkovitost bombardiranja je upitna

Panetta, međutim, ne vidi smisao u daljnjem bombardiranju. "Sumnjam da dodatna vojna akcija može donijeti ikakvu stvarnu promjenu u režimu. Uspjeli su izdržati mnogo toga, a naši obavještajni podaci govore da mogu i dalje podnositi takve udare. Stoga nisam siguran da vojna akcija u ovom trenutku predstavlja ključ za stvaranje pritiska", rekao je.

"Predsjednik će morati odlučiti nastavlja li tražiti nekakav brzi završetak rata. Ako je tako, to znači da se mora pozabaviti Hormuškim tjesnacem i, u najmanju ruku, osigurati pregovarački mehanizam za nuklearno pitanje. Ali takav proces trenutno ne postoji", dodao je Panetta.

Kao direktor CIA-e od 2009. do 2011., Panetta je nadzirao uspješno praćenje Osame bin Ladena do njegovog skloništa u Pakistanu, gdje su ga 2. svibnja 2011. ubile specijalne postrojbe Seal Team Six.

Kasnije je, kao američki ministar obrane od 2011. do 2013., ukinuo zabranu služenja ženama na borbenim položajima i proveo odluku predsjednika Obame o preusmjeravanju pomorskih snaga u azijsko-pacifičku regiju kao odgovor na vojni rast Kine.

Hormuški tjesnac kao glavni ulog

Na pitanje može li Trump, unatoč proklamiranoj nesklonosti, poslati kopnene trupe u Iran kako bi oslobodio tjesnac i pronašao 400 kg visoko obogaćenog urana zakopanog na najmanje dva mjesta bombardirana u operaciji "Ponoćni čekić" prošlog lipnja, Panetta odgovara da bi takav potez bio teško izvediv.

"Jedino opravdanje za slanje kopnenih snaga jest ako želite osigurati da Iran nikada ne kontrolira Hormuški tjesnac", rekao je. "Kad sam bio ministar obrane, zaključili smo da je za kontrolu tog područja potrebno dovoljno vojnika da pokriju otprilike 80 kilometara sa svake strane tjesnaca i 160 kilometara u dubinu. Takav napor ne bi prošao bez žrtava."

Panetta je dodao kako u SAD-u ne postoji podrška za takvu misiju, koja bi mogla zahtijevati oko 200.000 vojnika, ni u Kongresu ni među američkom javnosti.

"Jedini drugi način jest priznati da će Iran imati određenu kontrolu, ali da će glavni prolaz voditi saveznička koalicija koja će jamčiti slobodno kretanje brodova bez naknada. Mislim da je to bolji pristup. Ali u ovom trenutku, Iran nam drži pištolj na čelu zatvaranjem tjesnaca. Nekako moramo pronaći način da se osigura da tog pištolja nema", objasnio je.

"Realnost je da smo oduvijek znali da će Iran na kraju zatvoriti Hormuški tjesnac i za to smo trebali imati plan. Tu smo priliku propustili. Dok god je tjesnac zatvoren i dok god vrše ogroman pritisak na SAD i svjetsko gospodarstvo, nećemo nikamo stići jer oni drže polugu moći", upozorio je Panetta.

Dugi pregovori o nuklearnom programu

Ponovno otvaranje Hormuškog tjesnaca u ovom bi trenutku trebalo biti prioritet, naglasio je Panetta. Nuklearno pitanje, dodao je, moglo bi se riješiti samo kroz duge pregovore u koje bi bili uključeni stručnjaci s obje strane.

Pritom je izrazio sumnju u Trumpov pregovarački tim, Stevea Witkoffa i Trumpovog zeta Jareda Kushnera. "Oni su samo dvojica njujorških biznismena", rekao je. "Ako Iran odbije razgovarati o nuklearnom pitanju, mi uvijek znamo koja je krajnja opcija, i na mnogo načina, to je pištolj koji mi držimo uperen u Iran.

Moraju pregovarati o nekakvom rješenju ili će se nastaviti suočavati s napadima na svoje nuklearne kapacitete", objasnio je Panetta. "Tako se svaka strana našla u situaciji da čeka da ona druga prva trepne. Na neki način, obje strane smatraju onu drugu papirnatim tigrom."

Međusobno nepovjerenje

Panetta je naglasio da bi prioritet obje strane trebao biti završetak rata, "umjesto da se nastavi s ovim nasumičnim pristupom primirju i Hormuškom tjesnacu, čime se sve samo oteže i na kraju pretvara u još jedan trajni rat na Bliskom istoku".

"Najviše me brine što tom režimu ne možemo vjerovati. To je radikalni režim. Moramo se suočiti s činjenicom da Islamska revolucionarna garda i vojska u osnovi vode tu zemlju. Ja im ne vjerujem i mislim da im ni Sjedinjene Države ne mogu vjerovati", rekao je.

"Vjerujem da se i oni pitaju mogu li vjerovati predsjedniku Donaldu Trumpu i hoće li se on držati bilo kakvog dogovora. Moj najveći strah je da će se, neovisno o tome postignemo li sporazum, Sjedinjene Države i Izrael za četiri do pet godina (do 2030.-2031.) ponovno naći u ratu", zaključio je Panetta.

Šire posljedice sukoba

Osim naglog rasta cijena energenata diljem svijeta zbog zatvaranja Hormuškog tjesnaca, jedna od negativnih posljedica rata u Iranu jest i pogoršanje transatlantskog saveza, nakon što su europski čelnici uglavnom odbili podržati Trumpov rat.

"Ovo je razdoblje u kojem Sjedinjene Države sve više djeluju samostalno u ostvarenju svojih ciljeva. Moje iskustvo iz 50 godina javne službe jest da si SAD, ako želi zaštititi svoju sigurnost, ne može priuštiti da djeluje samostalno", zaključio je Panetta.