MINISTAR policije Davor Božinović odgovorio je na optužbe Amnesty Internationala.

> Amnesty International: Hrvatska policija fizički napada i pljačka migrante

"Zbog točnog izvješćivanja javnosti u nastavku donosimo cjeloviti odgovor ministra unutarnjih poslova RH dr. sc. Davora Božinovića na navode organizacije Amnesty Internationala odnosno zamjenika direktora Regionalnog ureda za Europu g. Massima Morattija", objavljeno je na stranicama MUP-a.

Odgovor Božinovića prenosimo u cijelosti.

„Poštovani gospodine Moratti,

poznato Vam je da Republika Hrvatska kao zemlja članica Europske unije ima zadaću provoditi zaštitu državne granice i sprječavati nezakonite migracije, sukladno Zakoniku o schengenskim granicama i nacionalnom zakonodavstvu, štiteći pri tome nepovredivost državne granice Republike Hrvatske koja je ujedno i vanjska granica Europske unije.

U provođenju poslova zaštite državne granice primarno je nadležna granična policija koja je sastavni dio ukupnih policijskih snaga.

Granična policija obavlja nadzor državne granice sukladno dobroj Schengenskoj praksi, Zakoniku o schengenskim granicama (SL L 77, 23.3.2016.) te pozitivnim propisima nacionalnog zakonodavstva, i to Zakonu o nadzoru državne granice (Narodne novine br. 83/13 i 27/16), Pravilniku o načinu obavljanja nadzora državne granice (Narodne novine br. 38/09, 45/09, 46/12, 5/13 i 51/13) te drugim zakonskim i podzakonskim propisima.

Republika Hrvatska je na granici s Republikom Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, koja je najugroženija od nezakonitih migracija, angažirala veliki broj policijskih službenika na zaštiti državne granice i postavila moderna tehnička sredstva dubokog optičkog i radarskog nadziranja granične crte danju i noću, u svim vremenskim uvjetima, a u cilju odvraćanja sukladno Zakoniku o schengenskim granicama. Ljudski i tehnički kapaciteti granične policije povećani su sredinom 2017. godine.

Također, od 18. srpnja 2018. godine granica s Bosnom i Hercegovinom, kao i morska granica prema Crnoj Gori, nadzire se iz zraka u suradnji s Agencijom Europske unije za europsku graničnu i obalnu stražu (Frontex), koja je ustupila zrakoplov angažiran za nadzor vanjskih granica Europske unije. Operativne baze zrakoplova su Zračna luka Zadar i Zračna luka Split, a u provedbi nadzora granice iz zraka sudjeluju i hrvatski policijski službenici, i to kako u zračnim aktivnostima tako i radom u Frontex-ovom centru za nadzor u Varšavi, dok se vremenski raspored letova sastavlja prema operativnim informacijama s terena.

U 2018. godini hrvatska je policija registrirala 8.207 pokušaja nezakonitog prelaska državne granice i ulazaka u Republiku Hrvatsku, što je u odnosu na 2017. godinu povećanje od 70,7%.

Prema migrantima koji nezakonito prijeđu državnu granicu u upravnom postupku donose se odluke o povratku sukladno Zakonu o strancima (Narodne novine br. 130/11, 74/13, 69/17 i 46/18).

Međutim, ako migrant izrazi namjeru za podnošenjem zahtjeva za međunarodnu zaštitu primjenjuju se odredbe Zakona o međunarodnoj i privremenoj zaštiti (Narodne novine br. 70/15 i 127/17), te se u skladu sa standardnim operativnim procedurama za postupanje prema tražiteljima međunarodne zaštite službeno zaprima izjava o izraženoj namjeri i osobu se smješta u Prihvatilište za tražitelje azila.

Podaci o broju zaprimljenih namjera za međunarodnu zaštitu pokazuju da se broj tražitelja međunarodne zaštite u Republici Hrvatskoj značajno povećao: 2014. godina – 454, 2015. godina – 210, 2016. godina – 2234, 2017. godina – 1887 i 2018. godine - 1068.

Vraćanja u treće zemlje provode se temeljem Zakona o strancima i temeljem bilateralnih readmisijskih sporazuma koje je Republika Hrvatska sklopila s trećim zemljama. U 2018. godini u treće zemlje je vraćeno ukupno 1438 osoba.

Što se tiče počinitelja kaznenih djela i kaznenih djela povezanih s krijumčarenjem ljudi, hrvatska je policija u 2018. godini zabilježila porast u broju kaznenih djela i počinitelja koji se kazneno gone u odnosu na 2017. godinu (619 kaznenih djela što je porast od 70%).

Prioritetna politika Ministarstva unutarnjih poslova su zakonite i održive migracije, te Ministarstvo surađuje sa susjednim zemljama u cilju razmjene informacija o stanju sigurnosti na državnoj granici i kretanju nezakonitih migracija i provodi zajedničke mješovite ophodnje u cilju sprječavanja nezakonitih migracija i održavanja povoljnog stanja sigurnosti na državnoj granici.

Od 2016. godine do sada su zaprimljene 202 pritužbe o nasilju, ni jednom nije utvrđeno da se radi o nasilju

Od 2016. godine do sada su zaprimljene 202 pritužbe od strane državnih institucija i organizacija civilnog društva, koje sadrže navode o nasilju koje hrvatska policija provodi nad migrantima, kao i o oduzimanju i uništavanju njihove imovine.

Sve prijave nevladinih udruga i drugih organizacija koje je ovo Ministarstvo dosad zaprimilo o navodnoj uporabi sredstava prisile prema migrantima od strane policijskih službenika provjerene su, imajući pri tom na umu da te prijave u pravilu ne sadrže dovoljno podataka potrebnih za kriminalističko istraživanje.

U svim navedenim slučajevima provedene su detaljne terenske provjere u policijskim upravama, i pritom do sad u niti jednom slučaju nije utvrđeno da su policijski službenici prema migrantima uporabili sredstva prisile. Također, ni u jednom slučaju nisu potvrđeni navodi da su policijski službenici na štetu državljana trećih zemalja počinili kaznena djela krađe.

Treba uzeti u obzir, da zbog toga što su od strane policijskih službenika odvraćeni od ulaska u Republiku Hrvatsku ili je prema njima proveden drugi propisani postupak kojim su vraćeni u zemlju iz koje su nezakonito ušli u Republiku Hrvatsku, migranti najčešće lažno optužuju policijske službenike za nasilje, očekujući da će im takve optužbe pomoći u novom pokušaju ulaska u Republiku Hrvatsku i nastavku puta prema zemljama odredišta.

Podsjećam na slučaj Sirijca koji je optužio policiju da ga je odvojila od kćeri

Želimo podsjetiti kako je završio poznati slučaj državljanina Sirije iz rujna 2018. godine, kojem je na graničnom prijelazu omogućen zakoniti ulazak u Republiku Hrvatsku samo da bi se provjerile optužbe iz medija da ga je hrvatska policija navodno razdvojila od njegove maloljetne kćeri. Nakon njegovog prihvata i smještaja u Prihvatilište za tražitelje azila i opsežnih mjera traganja za djetetom koje je policija provela, isti je odmah pobjegao iz Republike Hrvatske, a provjerama je nedvojbeno utvrđeno da prilikom zatjecanja i podnošenja zahtjeva za azil u Bosni i Hercegovini i Crnoj Gori nije bio u pratnji maloljetne djevojčice.

Predstavnici hrvatske policije su više puta javno pozivali sve one koji imaju saznanja o eventualnim nezakonitim postupanjima policijskih službenika prema migrantima da takve informacije dostave, kako bi se te informacije provjerile i utvrdile činjenice.

Nije primjereno da nam se dokument s ovako ozbiljnim optužbama dostavlja na očitovanje u vrlo kratkom roku

U Vašem dopisu se navodi da je Amnesty International u kampovima u Bihaću i Velikoj Kladuši obavio 94 intervjua s migrantima koje je navodno zlostavljala hrvatska policija te ih vratila u Bosnu i Hercegovinu. Prije svega, mislimo da nije primjereno da nam se dokument s ovako ozbiljnim optužbama dostavlja na očitovanje u vrlo kratkom roku, dok se s druge strane ne daju nikakve informacije i podaci koje je moguće istražiti radi sastavljanja što kvalitetnijeg odgovora.

Niste nam dostavili nikakve podatke na temelju kojih bi mogli identificirati osobe navedene u Vašem dopisu, a osobe se, kako navodite, niti ne nalaze u Republici Hrvatskoj. Uvjereni smo da se u najvećem broju slučajeva migranata koje se intervjuirali radi o osobama koje nisu niti ušle u Republiku Hrvatsku, već su prema njima primijenjene mjere odvraćanja na državnoj granici iz članka 13. Zakonika o schengenskim granicama. Naime, navedenim člankom je propisano da između ostalog granična policija štiti državnu granicu na području između graničnih prijelaza na način da sprječava i odvraća (eng. prevent and discourage) osobe od izbjegavanja kontrola na graničnim prijelazima. U tom smislu, smatra se da osobe prema kojima se primjenjuju mjere odvraćanja nisu ušle na državno područje.

Nije istinit navod da ovo Ministarstvo ne surađuje s pučkom pravobraniteljicom

Nije istinit navod da ovo Ministarstvo ne surađuje s pučkom pravobraniteljicom. Tijekom 2018. godine ovom Ministarstvu je od strane pučke pravobraniteljice dostavljeno 30 različitih zahtjeva za očitovanjem i dostavom dokumentacije u vezi postupanja prema migrantima na koje je sve odgovoreno, a izvršeno je 14 obilazaka u policijskim postajama koji su svi omogućeni. Do prijepora je došlo kada su djelatnici Ureda Pučkog pravobranitelja zatražili od policijskih službenika da im omoguće izravni uvid u Informacijski sustav MUP-a. Budući da je lozinka za pristup u IS MUP-a, sukladno pravilima za korištenje IS MUP-a, strogo osobno ovlaštenje, djelatnici Pučkog pravobranitelja su upućeni da zatraže ispis podataka iz IS MUP-a kako je propisano ne samo Zakonom o zaštiti osobnih podataka (članak 23.), nego i Zakonom o pučkom pravobranitelju (članak 24.) i Zakonom o nacionalnom preventivnom mehanizmu (članak 5. točka 5.). Moramo priznati da nam nije jasno zbog čega pučka pravobraniteljica ustrajava na svojem stajalištu kada podatke iz IS MUP-a, ali i sve druge podatke, može dobiti na pisani zahtjev i u najkraćem roku, kao što je i propisano navedenim zakonima koji uređuju ovlasti Pučkog pravobranitelja. O ovom prijeporu s pučkom pravobraniteljicom posjedujemo pisanu korespondenciju.

Što se tiče navoda o pritiscima na organizacije koje se bave zaštitom prava migranata, napominjemo da ovo Ministarstvo ostvaruje vrlo dobru suradnju s brojnim takvim organizacijama (UNHCR, IOM, Hrvatski pravni centar, Hrvatski Crveni križ, Jezuitska Služba za izbjeglice), s kojima ima i sklopljene sporazume o suradnji, a s nekima provodi i zajedničke projekte na području zaštite prava migranata (border monitoring, AVRR). Mišljenja smo da su negativni komentari na račun ovoga Ministarstva od strane udruga Centar za mirovne studije (CMS) i Are You Syrious (AYS) motivirani prije svega postupanjem policije prema volonteru udruge AYS kojeg su policijski službenici dana 21. ožujka 2018. godine, oko 02,30 sati, na području PU vukovarsko-srijemske zatekli na samoj državnoj granici (tzv. zelena granica) kako pomaže u nezakonitom ulasku iz Republike Srbije u Republiku Hrvatsku skupini od 14 migranata. Protiv njega je podnesen optužni prijedlog Prekršajnom sudu u Vukovaru zbog prekršaja iz članka 43. stavka 1. Zakona o strancima (zabrana pomaganja državljaninu treće zemlje), koji ga je presudom od 25. rujna 2018. godine proglasio krivim i izrekao mu novčanu kaznu. Protiv presude je izjavljena žalba, a postupak pred Visokim prekršajnim sudom je još uvijek u tijeku.  

Imamo nultu stopu tolerancije na nezakonitu uporabu sredstava prisile od strane hrvatske policije

I ovom prilikom želimo naglasiti, da prilikom postupanja prema migrantima policija poštuje njihova temeljna prava i dostojanstvo te im omogućuje pristup sustavu međunarodne zaštite ukoliko im je takva zaštita potrebna, sukladno općim dokumentima o ljudskim pravima, regulativi Europske unije te nacionalnom zakonodavstvu.

Također, ovo Ministarstvo ima nultu stopu tolerancije na nezakonitu uporabu sredstava prisile od strane hrvatske policije naspram bilo koje populacije, kao i nultu stopu tolerancije nad neprocesuiranjem bilo kojeg kaznenog djela ili prekršaja počinjenog od strane policijskih službenika. Sve dostupne informacije o mogućim navedenim optužbama o primjeni sile nad migrantima ili činjenju kaznenih djela na štetu migranata ovo Ministarstvo u svakom pojedinom slučaju pomno provjerava.

MINISTAR

dr. sc. Davor Božinović".

MUP na kraju dodaje: Još jednom radi javnosti naglašavamo da Hrvatska policija uspješno štiti i štitit će hrvatske granice i neće dopuštati ilegalne ulaske na teritorij RH.